Page 175 - Hrobat Virloget, Katja, ur. 2021. Mitska krajina: iz različnih perspektiv. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 175
Poskus orisa izzivov v upravljanju Mitskega parka v Rodiku

visitors (to avoid banalisation). A last key aspect is the cross-border charac-
ter of the park since it is composed of two disconnected sites in bordering
countries. So, analogies with management of serial (une s co) sites are pin-
pointed, and the need for a joint interpretation approach is stressed, along
with joint planning, promotion and monitoring of visits.

Pokušaj ocrtavanja izazova u upravljanju Mitskog parka u Rodiku
Cilj ovog poglavlja je opisati neke ključne izazove u upravljanju Mitskim par-
kom u Rodiku i isto ponuditi kao primjer za utvrđivanje zadataka upravlja-
nja parkom u slučajevima »asocijativnog kulturnog krajolika« u europskom
kontekstu. Prvi dio predstavlja suvremenu definiciju upravljanja baštinom
kao »upravljanje kreativnim kontinuitetom i društveno kohezivnim prak-
sama baštine« (Chitty 2017) i pristup zasnovan na evaluaciji i na suradnji
sa zajednicom. Primjer za to bit će sustav upravljanja parkom u Rodiku:
službeno će ga koordinirati općinsko javno tijelo u kojem će se aktivirati
lokalno stanovništvo. U glavnom dijelu rada analiziramo »mitski krajolik«
kroz elemente od kojih je sastavljen (registrirana baština, prije svega arhe-
ološka nalazišta, umjetnička djela kreirana za park, prirodne vrijednosti i
kulturni krajolik, nematerijalna baština) i postavljamo pitanje njegove ra-
njivosti. Četiri registrirana arheološka nalazišta dio su parka, od kojih dva
imaju status spomenika od lokalnog značenja, za što je zakonom predviđen
plan upravljanja; glavni identificirani zadaci su praćenje i preventivno odr-
žavanje. Održavanje će biti glavni zadatak koji će se odnositi i na umjetnička
djela u parku. Na području parka postoji i nekoliko zaštićenih prirodnih po-
dručja i vrijednosti (špilja) čiji se režimi zaštite posebno odnose na njihovu
pristupačnost. Kao rezultat toga, postavlja se pitanje zaštite područja parka
kao kulturnog krajolika i nastaje glavni problem definicije: u slučaju Rodika
bavimo se kategorijom asocijativnog krajolika, dok alat za zaštitu i uprav-
ljanje nudi prostorno planiranje. Na kraju, ali ne najmanje važno, nemate-
rijalna dimenzija krajolika koja se sastoji od narativne tradicije »priča« zah-
tijeva posebne zadatke upravljanja: identificiranje postojećih tradicionalnih
pripovjedača unutar zajednice (kako bi se omogućio i potaknuo prijenos) i
prije svega odgovarajuću edukaciju suvremenih tumača baštine za posjeti-
telje (kako bi se izbjegla banalizacija). Posljednji ključni aspekt je prekogra-
nični karakter parka jer se sastoji od dvije fizički odvojene lokacije u dvije dr-
žave. Skrenuli smo pozornost na analogije upravljanja serijskim (une s co-
ovim) nalazištima i naglasili potrebu za zajedničkim interpretativnim pris-
tupom koji će biti objedinjen sa zajedničkim planiranjem, promidžbom i pra-
ćenjem posjeta.

175
   170   171   172   173   174   175   176