Page 156 - Droge in nekemične zasvojenosti v Obalno-kraški regiji in Primorsko-goranski županiji / Droge i nekemijske ovisnosti u Obalno-kraškoj i Primorsko-goranskoj županiji. Zbornik povzetkov. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 156
Posljednjih petnaest godina (2000.–2015.) u Sloveniji je bilo ukupno 534
primjera novih dijagnoza infekcije HIV-om (Slika 1). Godišnji broj prijav-
ljenih primjera za cijelu Sloveniju kretao se od najmanje 8 primjera (0,4/100
000 stanovnika) u 2000. i 2003. godini do najvećeg broja od 55 primjera
(2,7/100 000 stanovnika) 2011. godine. U odnosu na većinu država Europ-
ske Unije (EU) imamo relativno nisku prijavnu incidenciju, s obzirom na
to da je 2014. godine prosječna prijavna incidencija infekcije HIV-om u 30
država EU/EEA 5,9/100 000 stanovnika (HIV/AIDS Survelliance in Eu-
rope, 2015). U koparskoj zdravstvenoj regiji godišnji se broj prijavljenih pri-
mjera kretao od najnižeg 0 (0,0/100 000 stanovnika u 2003. godini i 2005.
godini do najvećeg u 2011. godini (8,2/100 000 stanovnika). Pri interpre-
taciji tih podataka moramo biti svjesni da prijavna incidencija ne odraža-
va dobro stvarnu učestalost novih infekcija u stanovništvu, jer se dijagno-
za najčešće postavi tek nekoliko godina nakon infekcije (Klavs, 2015, 3).
Slika 1: Broj dijagnosticiranih primjera infekcije HIV-om na 100 000 stanovnika s obzi-
rom na regiju stanovanja u vrijeme postavljanja dijagnoze, Slovenija, 2000.–2015.
Prijavljeni primjeri dijagnosticiranih AIDS-a
Posljednjih petnaest godina (2000.–2015.) u Sloveniji je bilo ukupno 142
nova primjera AIDS-a. Godišnji broj primjera za cijelu Sloveniju kretao
se od najmanjeg 2 (0,2/100 000 stanovnika) 2002. godine do najvećeg 17
(0,8/100 000 stanovnika) 2009. godine. U koparskoj zdravstvenoj regiji
broj se godišnje prijavljenih primjera kretao od najmanjeg 0 (0,0/100 000
stanovnika) 2002. i 2003. godine do najvećeg 7 (0,4/100 000 stanovni-
154
primjera novih dijagnoza infekcije HIV-om (Slika 1). Godišnji broj prijav-
ljenih primjera za cijelu Sloveniju kretao se od najmanje 8 primjera (0,4/100
000 stanovnika) u 2000. i 2003. godini do najvećeg broja od 55 primjera
(2,7/100 000 stanovnika) 2011. godine. U odnosu na većinu država Europ-
ske Unije (EU) imamo relativno nisku prijavnu incidenciju, s obzirom na
to da je 2014. godine prosječna prijavna incidencija infekcije HIV-om u 30
država EU/EEA 5,9/100 000 stanovnika (HIV/AIDS Survelliance in Eu-
rope, 2015). U koparskoj zdravstvenoj regiji godišnji se broj prijavljenih pri-
mjera kretao od najnižeg 0 (0,0/100 000 stanovnika u 2003. godini i 2005.
godini do najvećeg u 2011. godini (8,2/100 000 stanovnika). Pri interpre-
taciji tih podataka moramo biti svjesni da prijavna incidencija ne odraža-
va dobro stvarnu učestalost novih infekcija u stanovništvu, jer se dijagno-
za najčešće postavi tek nekoliko godina nakon infekcije (Klavs, 2015, 3).
Slika 1: Broj dijagnosticiranih primjera infekcije HIV-om na 100 000 stanovnika s obzi-
rom na regiju stanovanja u vrijeme postavljanja dijagnoze, Slovenija, 2000.–2015.
Prijavljeni primjeri dijagnosticiranih AIDS-a
Posljednjih petnaest godina (2000.–2015.) u Sloveniji je bilo ukupno 142
nova primjera AIDS-a. Godišnji broj primjera za cijelu Sloveniju kretao
se od najmanjeg 2 (0,2/100 000 stanovnika) 2002. godine do najvećeg 17
(0,8/100 000 stanovnika) 2009. godine. U koparskoj zdravstvenoj regiji
broj se godišnje prijavljenih primjera kretao od najmanjeg 0 (0,0/100 000
stanovnika) 2002. i 2003. godine do najvećeg 7 (0,4/100 000 stanovni-
154