Page 183 - Droge in nekemične zasvojenosti v Obalno-kraški regiji in Primorsko-goranski županiji / Droge i nekemijske ovisnosti u Obalno-kraškoj i Primorsko-goranskoj županiji. Zbornik povzetkov. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 183
rebe cijele Slovenije bile su: savjetovanje, ambulantno i bolničko liječe-
nje, dnevni centar, educiranje, istraživanje, objavljivanje, koordinacija (Ka-
stelic, 2008). U 1997. godini u piranskom Domu zdravlja ustanovljen je još
jedan centar u Obalno-kraškoj regiji, a 1999. godine ustanovljen je centar u
Domu zdravlja Sežana i nakon toga u Domu zdravlja Izola (Čuk Rupnik,
2015). Od 2009. do 2014. godine u regiji u sva četiri centra u regiji uključe-
no je u prosjeku 540 osoba na godinu. U program je po prvi puta ili ponov-
no godišnje ušlo u prosjeku 88 osoba. Broj bolesnika koji su u program bili
uključeni više od jedne godine u spomenutom vremenskom razdoblju u
regiji prosječno je unosio 451 na godinu (NIJZ, 2015). U vremenskom raz-
doblju od 1991. do uključno 2015. godine u liječenje ovisnosti u centrima
uključeno je 2 626 pojedinačnih osoba ovisnih o drogama. U isto vrijeme,
to znači da se u tim godinama liječilo od bolesti ovisnosti, samo u ta četi-
ri centra 2,3 osobe na 100 stanovnika regije. Neki od njih više su puta ula-
zili u program, drugi su ostajali uključeni u program sve te godine. Među
njima su također osobe koje su uspješno izliječene i ponovno se uključile u
svakodnevni život (Komisija za nadzor, 2015). Slovenija je preuzela model
centara za liječenje ovisnosti o zabranjenim drogama koji temelji na speci-
jaliziranim zdravstvenim ustanovama za tretman ovisnika. U pravilu, te-
rapiju održavanja u centrima mogu uvesti samo liječnici koji su dodatno
osposobljeni za propisivanje lijeka metadona i liječenje ovisnosti. Liječni-
ci izvan centara ne uvode terapije održavanja. U Obalno-kraškoj regiji živi
5,4 % stanovnika Slovenije. Usporedba broja prvih i ponovnih te stalnih
korisnika programa u regiji s udjelom istih grupa korisnika na nacional-
nom nivou govori nam da je u regiji zapravo veći udio korisnika progra-
ma od udjela stanovnika regije u Sloveniji. Udio stalnih pacijenata (više od
jedne godine uključeni u program) u Obalno-kraškoj regiji s obzirom na
sve pacijente u Slovenskoj mreži centara, u 2009. godini iznosio je 19,4 %.
Taj je udio s godinama polako opadao, iako je 2014. godine takvih pacije-
nata u regiji još uvijek bilo 16, 5 %, što je tri puta više od udjela stanovniš-
tva u Obalno-kraškoj regiji. Također, udio pacijenata koji su prvi puta i po-
novno ušli u programe centara u Obalno-kraškoj regiji, 2009. godine izno-
sio je 11,24 % nakon čega je dosegnuo prvi vrh u 2011. godini s 19,8 % udje-
la i drugi vrh 2013. godine s udjelom 28 % svih prvih i ponovnih ulaženja u
program u Sloveniji. Taj je udio cijelo vrijeme bio barem dva puta viši nego
bi mogli pripisati regiji s obzirom na udio stanovništva (Graf 1).
181
nje, dnevni centar, educiranje, istraživanje, objavljivanje, koordinacija (Ka-
stelic, 2008). U 1997. godini u piranskom Domu zdravlja ustanovljen je još
jedan centar u Obalno-kraškoj regiji, a 1999. godine ustanovljen je centar u
Domu zdravlja Sežana i nakon toga u Domu zdravlja Izola (Čuk Rupnik,
2015). Od 2009. do 2014. godine u regiji u sva četiri centra u regiji uključe-
no je u prosjeku 540 osoba na godinu. U program je po prvi puta ili ponov-
no godišnje ušlo u prosjeku 88 osoba. Broj bolesnika koji su u program bili
uključeni više od jedne godine u spomenutom vremenskom razdoblju u
regiji prosječno je unosio 451 na godinu (NIJZ, 2015). U vremenskom raz-
doblju od 1991. do uključno 2015. godine u liječenje ovisnosti u centrima
uključeno je 2 626 pojedinačnih osoba ovisnih o drogama. U isto vrijeme,
to znači da se u tim godinama liječilo od bolesti ovisnosti, samo u ta četi-
ri centra 2,3 osobe na 100 stanovnika regije. Neki od njih više su puta ula-
zili u program, drugi su ostajali uključeni u program sve te godine. Među
njima su također osobe koje su uspješno izliječene i ponovno se uključile u
svakodnevni život (Komisija za nadzor, 2015). Slovenija je preuzela model
centara za liječenje ovisnosti o zabranjenim drogama koji temelji na speci-
jaliziranim zdravstvenim ustanovama za tretman ovisnika. U pravilu, te-
rapiju održavanja u centrima mogu uvesti samo liječnici koji su dodatno
osposobljeni za propisivanje lijeka metadona i liječenje ovisnosti. Liječni-
ci izvan centara ne uvode terapije održavanja. U Obalno-kraškoj regiji živi
5,4 % stanovnika Slovenije. Usporedba broja prvih i ponovnih te stalnih
korisnika programa u regiji s udjelom istih grupa korisnika na nacional-
nom nivou govori nam da je u regiji zapravo veći udio korisnika progra-
ma od udjela stanovnika regije u Sloveniji. Udio stalnih pacijenata (više od
jedne godine uključeni u program) u Obalno-kraškoj regiji s obzirom na
sve pacijente u Slovenskoj mreži centara, u 2009. godini iznosio je 19,4 %.
Taj je udio s godinama polako opadao, iako je 2014. godine takvih pacije-
nata u regiji još uvijek bilo 16, 5 %, što je tri puta više od udjela stanovniš-
tva u Obalno-kraškoj regiji. Također, udio pacijenata koji su prvi puta i po-
novno ušli u programe centara u Obalno-kraškoj regiji, 2009. godine izno-
sio je 11,24 % nakon čega je dosegnuo prvi vrh u 2011. godini s 19,8 % udje-
la i drugi vrh 2013. godine s udjelom 28 % svih prvih i ponovnih ulaženja u
program u Sloveniji. Taj je udio cijelo vrijeme bio barem dva puta viši nego
bi mogli pripisati regiji s obzirom na udio stanovništva (Graf 1).
181
