Page 185 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 185
tartufov, dnevi mladega oljčnega olja ...). Istra v primer- stacijama (npr. Dani švoja, Dani jadranskih lignji, Dani
javi s celotnim hrvaškim prostorom izstopa in prednjači tartufa, Dani mladog maslinovog ulja itd.). Istra prednjači
kot kulinarična in kot etnološka destinacija, razvija pa kao gastro i eno destinacija u hrvatskim prostorima, ali
tudi druge selektivne oblike turizma, kot so npr. športni razvija i sve druge selektivne oblike turizma, kao npr.
turizem (ATP turnir v Umagu, Istria bike days, aquapark sportski turizam (ATP turnir u Umagu, Istria bike days,
Istralandia ipd.), prireditveni turizem, kolesarski, po- aquapark Istralandia i sl.), događajni turizam, cikloturi-
tapljaški turizem itd. Obalni del istrskega polotoka je z zam, ronilački itd. Obalni dio istarskog polutoka ulaskom
vstopom Hrvaške v EU leta 2013 postal še privlačnejši Hrvatske u članstvo Europske unije 2013. godine postaje
za sosednje države, in sicer zaradi lažjega in hitrejšega susjednim državama još atraktivniji zbog bržeg i lakšeg
prihoda v turistične kraje ob obali, ki so s svojo ponudbo dolaska u turističke destinacije obalne crte koje su svojom
namestitvenih objektov, kulinarično in drugimi oblikami kako smještajnom tako i gastro te svim drugim oblicima
ponudbe vedno bili del evropskega turističnega prostora ponude oduvijek bili dio europskog turističkog prostora,
(in ponudbe). tj. ponude.
Zaključek Zaključak
Zgodovinski razvoj namestitvene ponudbe obalnega de- Sagledavanje povijesnog razvoja smještajne ponude obal-
la hrvaške Istre lahko spremljamo skozi razvoj in vpliv nog dijela istarskog poluotoka može se pratiti kroz razvoj
političnih in družbenih razmer v posameznih desetletjih. i utjecaj političkih i društvenih situacija koje su donijela
Seveda so tri različne vojne ter obdobja pred in po njih pojedina desetljeća. Svakako da su utjecaji tri različita
pogojevali tudi padce v razvoju namestitvenih zmogljivo- rata i razdoblja koja su prethodila i razdoblja nakon rata
sti in investicij ter podjetniških podvigov, ki bi izboljšali uvjetovali padove u razvoju smještajnih kapaciteta te inve-
turistično ponudbo. Obenem pa so tudi mirna obdobja sticija i poduzetničkih pothvata kojima bi se unaprijedila
brez večjih nihanj glede varnosti v večji ali manjši meri turistička ponuda. Isto tako, mirna razdoblja bez većih os-
prinesla napredek in ustvarjanje novih namestitvenih cilacija što se sigurnosti tiče donijela su u većoj ili manjoj
zmogljivosti. Ponudba destinacij in še posebno namesti- mjeri prosperitet i stvaranje novih smještajnih kapaciteta.
tvenih objektov se je vedno oblikovala glede na potrebe in Ponuda destinacija i osobito smještajnih kapaciteta uvijek
zahteve turistov ter sodobnih trendov tega časa. V različ- se prilagođavala kako potrebama i zahtjevima turista tako
nih časovnih obdobjih so se posamezni deli Istre različno i suvremenim trendovima toga doba. Razvojna obilježja
intenzivno razvijali; tako Opatija beleži najintenzivnejši pojedinih vremenskih razdoblja bilježe različit intenzitet
razvoj ob koncu 19. stoletja, medtem ko je za druge istrske na pojedinim dijelovima istarskog poluotoka, pa tako
destinacije tak razvoj značilen šele na začetku 20. stoletja. Opatija bilježi najintenzivniji razvoj krajem 19. st., dok
Za obdobje po II. svetovni vojni natančneje za šestdeseta se druge istarske destinacije priključuju tako intenzivnom
leta je značilna intenzivna gradnja novih namestitvenih razvoju tek kasnije početkom 20. st. Razdoblje nakon
objektov na celotnem obravnavanem območju, turistično Drugog svjetskog rata, točnije šezdesete godine, bilježe
pa se hitreje razvija zahodna obala istrskega polotoka. Po intenzivnu izgradnju novih smještajnih kapaciteta na ci-
osamosvojitvi Hrvaške in po koncu Domovinske vojne jelom promatranom području, a turistički se brže razvija
je Istra začela ustvarjati in razvijati nove oblike turizma, zapadna obala istarskog poluotoka. Nakon osamostaljenja
ne le kot odgovor na zahteve sodobnega povpraševanja, Hrvatske i Domovinskog rata, Istra je počela stvarati i
ampak kot vnaprejšnji odgovor na te zahteve. razvijati nove selektivne oblike turizma, ne samo kako bi
odgovorila na zahtjeve suvremene potražnje, već i kako bi
unaprijed na njih odgovorila.
185
javi s celotnim hrvaškim prostorom izstopa in prednjači tartufa, Dani mladog maslinovog ulja itd.). Istra prednjači
kot kulinarična in kot etnološka destinacija, razvija pa kao gastro i eno destinacija u hrvatskim prostorima, ali
tudi druge selektivne oblike turizma, kot so npr. športni razvija i sve druge selektivne oblike turizma, kao npr.
turizem (ATP turnir v Umagu, Istria bike days, aquapark sportski turizam (ATP turnir u Umagu, Istria bike days,
Istralandia ipd.), prireditveni turizem, kolesarski, po- aquapark Istralandia i sl.), događajni turizam, cikloturi-
tapljaški turizem itd. Obalni del istrskega polotoka je z zam, ronilački itd. Obalni dio istarskog polutoka ulaskom
vstopom Hrvaške v EU leta 2013 postal še privlačnejši Hrvatske u članstvo Europske unije 2013. godine postaje
za sosednje države, in sicer zaradi lažjega in hitrejšega susjednim državama još atraktivniji zbog bržeg i lakšeg
prihoda v turistične kraje ob obali, ki so s svojo ponudbo dolaska u turističke destinacije obalne crte koje su svojom
namestitvenih objektov, kulinarično in drugimi oblikami kako smještajnom tako i gastro te svim drugim oblicima
ponudbe vedno bili del evropskega turističnega prostora ponude oduvijek bili dio europskog turističkog prostora,
(in ponudbe). tj. ponude.
Zaključek Zaključak
Zgodovinski razvoj namestitvene ponudbe obalnega de- Sagledavanje povijesnog razvoja smještajne ponude obal-
la hrvaške Istre lahko spremljamo skozi razvoj in vpliv nog dijela istarskog poluotoka može se pratiti kroz razvoj
političnih in družbenih razmer v posameznih desetletjih. i utjecaj političkih i društvenih situacija koje su donijela
Seveda so tri različne vojne ter obdobja pred in po njih pojedina desetljeća. Svakako da su utjecaji tri različita
pogojevali tudi padce v razvoju namestitvenih zmogljivo- rata i razdoblja koja su prethodila i razdoblja nakon rata
sti in investicij ter podjetniških podvigov, ki bi izboljšali uvjetovali padove u razvoju smještajnih kapaciteta te inve-
turistično ponudbo. Obenem pa so tudi mirna obdobja sticija i poduzetničkih pothvata kojima bi se unaprijedila
brez večjih nihanj glede varnosti v večji ali manjši meri turistička ponuda. Isto tako, mirna razdoblja bez većih os-
prinesla napredek in ustvarjanje novih namestitvenih cilacija što se sigurnosti tiče donijela su u većoj ili manjoj
zmogljivosti. Ponudba destinacij in še posebno namesti- mjeri prosperitet i stvaranje novih smještajnih kapaciteta.
tvenih objektov se je vedno oblikovala glede na potrebe in Ponuda destinacija i osobito smještajnih kapaciteta uvijek
zahteve turistov ter sodobnih trendov tega časa. V različ- se prilagođavala kako potrebama i zahtjevima turista tako
nih časovnih obdobjih so se posamezni deli Istre različno i suvremenim trendovima toga doba. Razvojna obilježja
intenzivno razvijali; tako Opatija beleži najintenzivnejši pojedinih vremenskih razdoblja bilježe različit intenzitet
razvoj ob koncu 19. stoletja, medtem ko je za druge istrske na pojedinim dijelovima istarskog poluotoka, pa tako
destinacije tak razvoj značilen šele na začetku 20. stoletja. Opatija bilježi najintenzivniji razvoj krajem 19. st., dok
Za obdobje po II. svetovni vojni natančneje za šestdeseta se druge istarske destinacije priključuju tako intenzivnom
leta je značilna intenzivna gradnja novih namestitvenih razvoju tek kasnije početkom 20. st. Razdoblje nakon
objektov na celotnem obravnavanem območju, turistično Drugog svjetskog rata, točnije šezdesete godine, bilježe
pa se hitreje razvija zahodna obala istrskega polotoka. Po intenzivnu izgradnju novih smještajnih kapaciteta na ci-
osamosvojitvi Hrvaške in po koncu Domovinske vojne jelom promatranom području, a turistički se brže razvija
je Istra začela ustvarjati in razvijati nove oblike turizma, zapadna obala istarskog poluotoka. Nakon osamostaljenja
ne le kot odgovor na zahteve sodobnega povpraševanja, Hrvatske i Domovinskog rata, Istra je počela stvarati i
ampak kot vnaprejšnji odgovor na te zahteve. razvijati nove selektivne oblike turizma, ne samo kako bi
odgovorila na zahtjeve suvremene potražnje, već i kako bi
unaprijed na njih odgovorila.
185
