Page 21 - Brezovec, Tomi, ur., 2015. HISTUR razstave, izložbe. Založba Univerze na Primorskem, Koper
P. 21
ok. Gradijo se razkošnejša mestna kopališča za premožnejše goste ponašanja te moralnim normama, očekivali su da su na kupalištima 18
in posebna ljudska ter vojaška kopališča, cene kopaliških pristojbin pa odvojeni muškarci od žena i djece. Grade se reprezentativna gradska 19
se oblikujejo glede na družbeni položaj in ugled potrošnika. V skladu kupališta za imućne goste te posebna pučka i vojnička kupališta, a ci-
s strogimi moralnimi normami so se dame kopale v kopalnih oblekah, jene se kupališnih pristojbi formiraju s obzirom na društveni položaj
ki so pokrivale skoraj vse dele telesa, v posebnih čevljih za kopanje i ugled korisnika. U skladu sa strogim moralnim normama, dame se
ter s klobuki, ki so jih ščitili pred soncem, saj je bila potemnela koža kupaju u kupaćim odijelima koja pokrivaju gotovo svaki dio tijela, u
takrat znak nižjih socialnih slojev. Spoštovani gospodje so se kopali v posebnim cipelama za kupanje te sa šeširima koji štite od sunce, bu-
malce preprostejšem kostimu – progastem enodelnem kosu oblačila s dući je potamnjeli ten tada smatram odlikom nižih staleža. Uvažena
kratkimi rokavi, ki je pokrival trup, končal pa se je pri kolenih. Gostje so se gospoda kupaju u nešto jednostavnijem kupaćem kostimu- pruga-
v klimatskih zdraviliščih in morskih kopališčih dneve preživljali v spre- stom, jednodijelnom komadu odjeće kratkih rukava, koji je obavijao
hodih ali v kopanju ob zvokih kopališke glasbe, v času poletne sezone cijeli trup, a završavao je kod koljena. Dani su se u klimatskim lječilišti-
pa so zdravniške komisije organizirale zabave s plesom. ma i morskim kupalištima provodili u šetnjama ili u kupanju, uz zvuke
kupališne glazbe, a za vrijeme ljetne sezone lječilišna su povjerenstva
Oddih na plaži organizirala zabave s plesom.
Po koncu Prve svetovne vojne so se razmere spremenile. Z nastan- Odmor na plaži
kom Avtro-Ogrske monarhije je del hrvaškega ozemlja pripadel Italiji
(Opatija s širšo riviero, Cres, Lošinj, Zadar, celotna Istra ter Lastovo in Sa završetkom Prvog svjetskog rata situacija se mijenja. Nestankom
Palagruža). Ta pomembna turistična območja so postala neposredna Autro-Ugarske Monarhije dio je hrvatskog teritorija pripao Italiji (Opa-
konkurenca hrvaškim turističnim destinacijam v novonastali Kraljevini tija sa širom rivijerom, Cres, Lošinj, Zadar, cijela Istra te Lastovo i Pa-
SHS. Razvoj pa je pri vseh šel v isti smeri – čas klimatskih zdravilišč in lagruža). Ti važni turistički prostori postali su izravna konkurencija hr-
dopustovanje iz zdravstvenih razlogov je v počasnem zatonu, turizem vatskim turističkim odredištima unutar novonastalog Kraljevstva SHS.
pa dobiva nov obraz – postaja poletni, rekreativni, kopalni turizem, ki Razvitak će im ipak ići u istom smjeru – vrijeme klimatskih lječilišta
po malem utira pot tistemu, kar bo v drugi polovici 20. stoletja imeno- i zdravstvenim razlozima motiviranih odlazaka na odmor na svom je
vano množični turizem. zalazu, a turizam poprima novo lice, postaje ljetni, rekreativni, kupa-
Elitni gosti iz aristokratskih krogov niso več edini obiskovalci turističnih lišni turizam, koji pomalo utire put onome što će u drugoj polovici 20.
destinacij. Novi srednji razred je vse številnejši, dopust in potovanja stoljeća biti nazvano masovnim turizmom.
niso več izključno za privilegirane razrede, temveč se jih udeležuje če- Elitni gosti iz aristokratskih krugova prestaju biti jedini posjetitelji tu-
dalje več pripadnikov drugih družbenih slojev. Svet se politično, gos- rističkih odredišta. Nova građanska klasa sve je brojnija, a odmori se i
podarsko in kulturno radikalno spreminja – začela so se nora dvajseta. putovanja demokratiziraju te sve više prestaju biti povlastice povlašte-
Gostje v jadranske turistične kraje potujejo pretežno v poletnih me- nih klasa, već u njima uvelike participiraju i pripadnici ostalih društve-
secih, saj želijo svoj dopust preživeti v kopanju in sončenju ter ob nih slojeva. Svijet se politički, ekonomski i kulturno radikalno mijenja
športnih aktivnostih. Rekreativno ukvarjanje s športom je bilo v tistem – započele su lude dvadesete.
obdobju skoraj nuja, saj je bila to še ena oblika zabave v prostem času, U jadranska turistička odredišta gosti pretežno putuju tijekom ljetnih
povezana z bivanjem v naravi in s potrebo po zdravem telesu. Ženski mjeseci želeći provesti odmor kupajući se i sunčajući, ali i baveći se ra-
kopalni kostim, ki omejuje gibanje, saj v njem ni bilo mogoče plavati, zličitim sportskim aktivnostima. Rekreativno je bavljenje sportom po-
in ki pokriva telo ter preprečuje sončenje in zagorelost počasi izginja stalo imperativom razdoblja, i to kao još jedan oblik zabave u slobodno
s plaž. Do leta 1931 je bil klasičen motiv na reklamnih prospektih ja- vrijeme povezan s boravkom u prirodi i potrebom za oblikovanje zdra-
dranskih turističnih krajev vitko dekle v tesnem kopalnem kostimu, ki vog tijela. Ženski kupaći kostim koji ograničava pokrete, odnosno u
sledi oblinam njenega telesa in ki ji omogoča neovirano ukvarjanje s kojemu nije moguće plivati te koji pokriva tijelo sprečavajući sunčanje
športnimi aktivnostmi na morju. i tamnjenje kože polako, ali sigurno nestaje s plaža. Do 1930-ih klasi-
čan je motiv na reklamnim prospektima jadranskih turističkih odre-
dišta vitka mlada žena u pripijenom kupaćem kostimu koji prati linije
njezina tijela i koji joj omogućuje da se bez ograničenja bavi nekom od
sportskih aktivnosti na moru.
in posebna ljudska ter vojaška kopališča, cene kopaliških pristojbin pa odvojeni muškarci od žena i djece. Grade se reprezentativna gradska 19
se oblikujejo glede na družbeni položaj in ugled potrošnika. V skladu kupališta za imućne goste te posebna pučka i vojnička kupališta, a ci-
s strogimi moralnimi normami so se dame kopale v kopalnih oblekah, jene se kupališnih pristojbi formiraju s obzirom na društveni položaj
ki so pokrivale skoraj vse dele telesa, v posebnih čevljih za kopanje i ugled korisnika. U skladu sa strogim moralnim normama, dame se
ter s klobuki, ki so jih ščitili pred soncem, saj je bila potemnela koža kupaju u kupaćim odijelima koja pokrivaju gotovo svaki dio tijela, u
takrat znak nižjih socialnih slojev. Spoštovani gospodje so se kopali v posebnim cipelama za kupanje te sa šeširima koji štite od sunce, bu-
malce preprostejšem kostimu – progastem enodelnem kosu oblačila s dući je potamnjeli ten tada smatram odlikom nižih staleža. Uvažena
kratkimi rokavi, ki je pokrival trup, končal pa se je pri kolenih. Gostje so se gospoda kupaju u nešto jednostavnijem kupaćem kostimu- pruga-
v klimatskih zdraviliščih in morskih kopališčih dneve preživljali v spre- stom, jednodijelnom komadu odjeće kratkih rukava, koji je obavijao
hodih ali v kopanju ob zvokih kopališke glasbe, v času poletne sezone cijeli trup, a završavao je kod koljena. Dani su se u klimatskim lječilišti-
pa so zdravniške komisije organizirale zabave s plesom. ma i morskim kupalištima provodili u šetnjama ili u kupanju, uz zvuke
kupališne glazbe, a za vrijeme ljetne sezone lječilišna su povjerenstva
Oddih na plaži organizirala zabave s plesom.
Po koncu Prve svetovne vojne so se razmere spremenile. Z nastan- Odmor na plaži
kom Avtro-Ogrske monarhije je del hrvaškega ozemlja pripadel Italiji
(Opatija s širšo riviero, Cres, Lošinj, Zadar, celotna Istra ter Lastovo in Sa završetkom Prvog svjetskog rata situacija se mijenja. Nestankom
Palagruža). Ta pomembna turistična območja so postala neposredna Autro-Ugarske Monarhije dio je hrvatskog teritorija pripao Italiji (Opa-
konkurenca hrvaškim turističnim destinacijam v novonastali Kraljevini tija sa širom rivijerom, Cres, Lošinj, Zadar, cijela Istra te Lastovo i Pa-
SHS. Razvoj pa je pri vseh šel v isti smeri – čas klimatskih zdravilišč in lagruža). Ti važni turistički prostori postali su izravna konkurencija hr-
dopustovanje iz zdravstvenih razlogov je v počasnem zatonu, turizem vatskim turističkim odredištima unutar novonastalog Kraljevstva SHS.
pa dobiva nov obraz – postaja poletni, rekreativni, kopalni turizem, ki Razvitak će im ipak ići u istom smjeru – vrijeme klimatskih lječilišta
po malem utira pot tistemu, kar bo v drugi polovici 20. stoletja imeno- i zdravstvenim razlozima motiviranih odlazaka na odmor na svom je
vano množični turizem. zalazu, a turizam poprima novo lice, postaje ljetni, rekreativni, kupa-
Elitni gosti iz aristokratskih krogov niso več edini obiskovalci turističnih lišni turizam, koji pomalo utire put onome što će u drugoj polovici 20.
destinacij. Novi srednji razred je vse številnejši, dopust in potovanja stoljeća biti nazvano masovnim turizmom.
niso več izključno za privilegirane razrede, temveč se jih udeležuje če- Elitni gosti iz aristokratskih krugova prestaju biti jedini posjetitelji tu-
dalje več pripadnikov drugih družbenih slojev. Svet se politično, gos- rističkih odredišta. Nova građanska klasa sve je brojnija, a odmori se i
podarsko in kulturno radikalno spreminja – začela so se nora dvajseta. putovanja demokratiziraju te sve više prestaju biti povlastice povlašte-
Gostje v jadranske turistične kraje potujejo pretežno v poletnih me- nih klasa, već u njima uvelike participiraju i pripadnici ostalih društve-
secih, saj želijo svoj dopust preživeti v kopanju in sončenju ter ob nih slojeva. Svijet se politički, ekonomski i kulturno radikalno mijenja
športnih aktivnostih. Rekreativno ukvarjanje s športom je bilo v tistem – započele su lude dvadesete.
obdobju skoraj nuja, saj je bila to še ena oblika zabave v prostem času, U jadranska turistička odredišta gosti pretežno putuju tijekom ljetnih
povezana z bivanjem v naravi in s potrebo po zdravem telesu. Ženski mjeseci želeći provesti odmor kupajući se i sunčajući, ali i baveći se ra-
kopalni kostim, ki omejuje gibanje, saj v njem ni bilo mogoče plavati, zličitim sportskim aktivnostima. Rekreativno je bavljenje sportom po-
in ki pokriva telo ter preprečuje sončenje in zagorelost počasi izginja stalo imperativom razdoblja, i to kao još jedan oblik zabave u slobodno
s plaž. Do leta 1931 je bil klasičen motiv na reklamnih prospektih ja- vrijeme povezan s boravkom u prirodi i potrebom za oblikovanje zdra-
dranskih turističnih krajev vitko dekle v tesnem kopalnem kostimu, ki vog tijela. Ženski kupaći kostim koji ograničava pokrete, odnosno u
sledi oblinam njenega telesa in ki ji omogoča neovirano ukvarjanje s kojemu nije moguće plivati te koji pokriva tijelo sprečavajući sunčanje
športnimi aktivnostmi na morju. i tamnjenje kože polako, ali sigurno nestaje s plaža. Do 1930-ih klasi-
čan je motiv na reklamnim prospektima jadranskih turističkih odre-
dišta vitka mlada žena u pripijenom kupaćem kostimu koji prati linije
njezina tijela i koji joj omogućuje da se bez ograničenja bavi nekom od
sportskih aktivnosti na moru.
