Page 23 - Brezovec, Tomi, ur., 2015. HISTUR razstave, izložbe. Založba Univerze na Primorskem, Koper
P. 23
je, sonce, bikini More, sunce, bikini 20
21
Po koncu druge svetovne vojne je na Hrvaškem (ponovno) prišlo do Završetkom Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj su (ponovno) zavladale
novih političnih, gospodarskih, družbenih in kulturnih razmer. V težki nove političke, gospodarske, društvene i kulturne prilike. U teškoj gos-
gospodarski situaciji, v kateri se je Jugoslavija znašla po koncu vojne, podarskoj situaciji u kojoj se Jugoslavija našla nakon rata, u vremenu
v času splošnega pomanjkanja in pomanjkanja potrošnih dobrin, je nestašice i nepostojanja robe široke potrošnje, ono što je država mo-
država lahko svojim prebivalcem (ne le tistim iz višjih ali srednjih slo- gla ponuditi svim građanima (a ne samo onima iz viših ili srednjih slo-
jev) ponudila prav prosti čas, ki so ga preživeli v kolektivnih odhodih jeva) bilo je upravo slobodno vrijeme ispunjeno kolektivnim odlascima
na izlete in potovanja, še posebej v jadranske turistične kraje. Sistem na izlete i putovanja, i to naročito u jadranska turistička odredišta. Su-
socialnega (delavsko-sindikalnega) turizma je milijonom prebivalcev stav socijalnog (radničko-sindikalnog) turizma omogućio je milijunima
Jugoslavije omogočil, da prvič odpotujejo na poletni dopust, med ka- građana Jugoslavije da prvi put otputuju na godišnji odmor, pri čemu
terimi so številni med njimi bili celo prvič na morju. Država je veliko su mnogi od njih prvi put došli na more. Država je mnogo uložila u
vložila v ustvarjanje podobe o jadranski obali kot o raju za »sociali- stvaranje slike o jadranskoj obali kao rajskom mjestu za „socijalističkog
stičnega delovnega človeka«, morje pa postane prostor nacionalnega radnog čovjeka“, te more postaje prostor nacionalnog ponosa i mjesto
ponosa in kraj trajnega upanja v boljše življenje. održivosti vjere u bolji život.
Prebivalci so se sčasoma navadili na koriščenje letnega dopusta in do Građani će se s vremenom naviknuti na korištenje godišnjeg odmora,
konca šestdesetih let je bilo povsem običajno, da se v poletnih mese- i do kraja 1960-ih postat će uobičajeno tijekom ljetnih mjeseci odlaziti
cih »gre na morje«. Takrat pa se je državna politika začela usmerjati v na „odmor na more“. Tada se i državna politika usmjerava na razvoj
razvoj inozemnega turizma, saj so se tuji gostje začeli v večjem številu inozemnog turizma, budući se strani gosti u većem broju vraćaju na
vračati na Jadran. Zahodni trendi so se hitro prijeli tudi na Hrvaškem, Jadran. Trendovi koji su se 1960-ih stvarali prije svega na Zapadu, brzo
ki je v šestdesetih letih, poleg Slovenije, postala oaza zahodnih idej. V su se implementirali i u Hrvatskoj, koja je, uz Sloveniju, šezdesetih go-
kopalni modi so se ti procesi prepoznali v končni zmagi bikinija, dvo- dina postala oaza zapadnih utjecaja. U kupališnoj modi ti će procesi
delnega kopalnega kostima, ki je odkrival popek. Kostim, ki so ga v jav- biti prepoznati u konačnoj pobjedi bikinija, dvodijelnog kupaćeg ko-
nosti prvič predstavili na modni reviji leta 1946, ko je bil razglašen za stima koji otkriva pupak. Kostim koji je javnosti prvi put predstavljen
škandaloznega, do konca šestdesetih let ni več veljal za nedostojnega na modnoj reviji 1946. godine, kada je proglašen skandaloznim, do
niti za trenutni modni hit. Bikini postane najbolj priljubljen ženski ko- kraja 1960-ih više nije smatran ni nepristojnim ni prolaznim modnim
palni kostim, tople jadranske plaže pa prizorišče množičnega turizma krikom. Bikini postaje najpopularniji ženski kupaći kostima, a tople
in kraj nastanka prave turistične industrije. jadranske plaže pozornicom masovnog turizma i mjestom nastanka
prave turističke industrije.
Literatura:
Abbazia e la Riviera del Carnaro. (1922-1940). Fiume: Azienda di soggiorno di Abbazia.
Blažević, I. (1987). Povijest turizma Istre i Kvarnera. Opatija: Otokar Keršovani.
Cvitan-Černelić, M., Bartlett, D. (2002). Moda: povijest, sociologija i teorija mode. Zagreb: Školska knjiga
Granditis, H., Taylor, K. (ur.) (2010). Yugoslavia’s sunny side. A history of tourism in socialism (1950s-1980s). Budapest-New York: CEU Press.
Kos, M., Lozzi Barković, J. (2009). Kvarnerska kupališna baština. Nestala kupališta s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Opatija: Hrvatski muzej
turizma.
Lenček, L., Bosker, G. (1999). The beach. The history of paradise on earth. London: Pimlico.
Svijet: ilustrovani tjednik. (1926-1938). Zagreb: Tipografija.
Vukonić, B. (2005). Povijest hrvatskog turizma. Zagreb: Prometej.
Zakošek, B. (2005). Opatijski album. Dugo stoljeće jednog svjetskog lječilišta. Rijeka: Državni arhiv u Rijeci.
21
Po koncu druge svetovne vojne je na Hrvaškem (ponovno) prišlo do Završetkom Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj su (ponovno) zavladale
novih političnih, gospodarskih, družbenih in kulturnih razmer. V težki nove političke, gospodarske, društvene i kulturne prilike. U teškoj gos-
gospodarski situaciji, v kateri se je Jugoslavija znašla po koncu vojne, podarskoj situaciji u kojoj se Jugoslavija našla nakon rata, u vremenu
v času splošnega pomanjkanja in pomanjkanja potrošnih dobrin, je nestašice i nepostojanja robe široke potrošnje, ono što je država mo-
država lahko svojim prebivalcem (ne le tistim iz višjih ali srednjih slo- gla ponuditi svim građanima (a ne samo onima iz viših ili srednjih slo-
jev) ponudila prav prosti čas, ki so ga preživeli v kolektivnih odhodih jeva) bilo je upravo slobodno vrijeme ispunjeno kolektivnim odlascima
na izlete in potovanja, še posebej v jadranske turistične kraje. Sistem na izlete i putovanja, i to naročito u jadranska turistička odredišta. Su-
socialnega (delavsko-sindikalnega) turizma je milijonom prebivalcev stav socijalnog (radničko-sindikalnog) turizma omogućio je milijunima
Jugoslavije omogočil, da prvič odpotujejo na poletni dopust, med ka- građana Jugoslavije da prvi put otputuju na godišnji odmor, pri čemu
terimi so številni med njimi bili celo prvič na morju. Država je veliko su mnogi od njih prvi put došli na more. Država je mnogo uložila u
vložila v ustvarjanje podobe o jadranski obali kot o raju za »sociali- stvaranje slike o jadranskoj obali kao rajskom mjestu za „socijalističkog
stičnega delovnega človeka«, morje pa postane prostor nacionalnega radnog čovjeka“, te more postaje prostor nacionalnog ponosa i mjesto
ponosa in kraj trajnega upanja v boljše življenje. održivosti vjere u bolji život.
Prebivalci so se sčasoma navadili na koriščenje letnega dopusta in do Građani će se s vremenom naviknuti na korištenje godišnjeg odmora,
konca šestdesetih let je bilo povsem običajno, da se v poletnih mese- i do kraja 1960-ih postat će uobičajeno tijekom ljetnih mjeseci odlaziti
cih »gre na morje«. Takrat pa se je državna politika začela usmerjati v na „odmor na more“. Tada se i državna politika usmjerava na razvoj
razvoj inozemnega turizma, saj so se tuji gostje začeli v večjem številu inozemnog turizma, budući se strani gosti u većem broju vraćaju na
vračati na Jadran. Zahodni trendi so se hitro prijeli tudi na Hrvaškem, Jadran. Trendovi koji su se 1960-ih stvarali prije svega na Zapadu, brzo
ki je v šestdesetih letih, poleg Slovenije, postala oaza zahodnih idej. V su se implementirali i u Hrvatskoj, koja je, uz Sloveniju, šezdesetih go-
kopalni modi so se ti procesi prepoznali v končni zmagi bikinija, dvo- dina postala oaza zapadnih utjecaja. U kupališnoj modi ti će procesi
delnega kopalnega kostima, ki je odkrival popek. Kostim, ki so ga v jav- biti prepoznati u konačnoj pobjedi bikinija, dvodijelnog kupaćeg ko-
nosti prvič predstavili na modni reviji leta 1946, ko je bil razglašen za stima koji otkriva pupak. Kostim koji je javnosti prvi put predstavljen
škandaloznega, do konca šestdesetih let ni več veljal za nedostojnega na modnoj reviji 1946. godine, kada je proglašen skandaloznim, do
niti za trenutni modni hit. Bikini postane najbolj priljubljen ženski ko- kraja 1960-ih više nije smatran ni nepristojnim ni prolaznim modnim
palni kostim, tople jadranske plaže pa prizorišče množičnega turizma krikom. Bikini postaje najpopularniji ženski kupaći kostima, a tople
in kraj nastanka prave turistične industrije. jadranske plaže pozornicom masovnog turizma i mjestom nastanka
prave turističke industrije.
Literatura:
Abbazia e la Riviera del Carnaro. (1922-1940). Fiume: Azienda di soggiorno di Abbazia.
Blažević, I. (1987). Povijest turizma Istre i Kvarnera. Opatija: Otokar Keršovani.
Cvitan-Černelić, M., Bartlett, D. (2002). Moda: povijest, sociologija i teorija mode. Zagreb: Školska knjiga
Granditis, H., Taylor, K. (ur.) (2010). Yugoslavia’s sunny side. A history of tourism in socialism (1950s-1980s). Budapest-New York: CEU Press.
Kos, M., Lozzi Barković, J. (2009). Kvarnerska kupališna baština. Nestala kupališta s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Opatija: Hrvatski muzej
turizma.
Lenček, L., Bosker, G. (1999). The beach. The history of paradise on earth. London: Pimlico.
Svijet: ilustrovani tjednik. (1926-1938). Zagreb: Tipografija.
Vukonić, B. (2005). Povijest hrvatskog turizma. Zagreb: Prometej.
Zakošek, B. (2005). Opatijski album. Dugo stoljeće jednog svjetskog lječilišta. Rijeka: Državni arhiv u Rijeci.
