Page 147 - Droge in nekemične zasvojenosti v Obalno-kraški regiji in Primorsko-goranski županiji / Droge i nekemijske ovisnosti u Obalno-kraškoj i Primorsko-goranskoj županiji. Zbornik povzetkov. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 147
bi propisalo zabranjene tvari u sportu, ako bi to zahtjevalo zdravstve-
no stanje sportaša. Budući da su liječnici važni, kako s vidika propisiva-
nja zabranjenih tvari tako i s vidika otkrivanja i prevencije dopinga, tre-
baju veću osposobljenost za to područje, kako bi bili uspješniji u preveni-
ranju dopinga (Laure, 2002). 2. srpnja 1992. je Slovenija ratificirala protu-
dopinšku konvenciju Vijeća Europe, koja je na snagu stupila 1. rujna 1992.
S ratifikacijom te konvencije Slovenija se obvezala da će ispunjavati njene
odredbe. Godine 1995. u Sloveniji smo donijeli novi zakon o sportu koje-
mu je bio dodan član koji propisuje da sportaši, organizatori ili priređi-
vači natjecanja, izvođači godišnjeg programa i nadležni zdravstveni rad-
nici poštuju odredbe europske konvencije protiv dopinga te odredbe Me-
đunarodnog olimpijskog odbora (»Zgodovina boja proti dopingu v Slo-
veniji«, 2016).
Godine 1996. Slovenija je ustanovila prvu nacionalnu antidopinšku ko-
misiju (Osredkar, 2003). Godine 2007. prihvatila je u Državnom parla-
mentu1 »Međunarodnu konvenciju protiv dopinga u sportu«. Konvenci-
ja obvezuje države potpisnice da će zakonskim i drugim mjerama izvodi-
ti aktivnosti na području preveniranja uporabe zabranjenih tvari u spor-
tu (Zakon o ratifikaciji mednarodne konvencije proti uporabi prepove-
danih snovi v športu, 2007). Slovenija je u Kaznenom zakonu2 iz 2008.
godine u 186. i 187. članku opredijelila kaznena djela neopravdane proi-
zvodnje i prometa nedozvoljenim tvarima u sportu i njihovim prijašnjim
supstancama. Po tom Kaznenom zakonu, kazneno je djelo također na-
govaranje na uzimanje tih tvari te davanje tvari drugoj osobi, kao i da-
vati na korištenje prostore u kojima se te tvari uživaju (Kazenski zako-
nik Republike Slovenije, 2008). Slovenski olimpijski odbor3 2010. godi-
ne prihvatio je protudopinški pravilnik koji na nacionalnom nivou pred-
stavlja pravni okvir programa prevencije dopinga u sportu te definira go-
dišnji plan testiranja na nacionalnom nivou, izvođenje programa testira-
nja, upravljanje rezultatima i dvostupanjski disciplinski postupak. Slo-
venija je na temelju međunarodnih konvencija protiv dopinga (»Europ-
ska konvencija protiv dopinga 1989« i UNESCO 2005) dužna osigura-
ti i sljedeće aktivnosti: osigurati uvjete za ustanovljenje neovisne nacio-
nalne protudopinške organizacije, poticati programe obrazovanja, osvje-
šćivanja i informiranja, poticati znanstveni i istraživački rad u otkrivanju
1 U izvornom obliku: Državni zbor. 145
2 U izvornom obliku: Kazenski zakonik.
3 U izvornom obliku: Olimpijski komite Slovenije.
no stanje sportaša. Budući da su liječnici važni, kako s vidika propisiva-
nja zabranjenih tvari tako i s vidika otkrivanja i prevencije dopinga, tre-
baju veću osposobljenost za to područje, kako bi bili uspješniji u preveni-
ranju dopinga (Laure, 2002). 2. srpnja 1992. je Slovenija ratificirala protu-
dopinšku konvenciju Vijeća Europe, koja je na snagu stupila 1. rujna 1992.
S ratifikacijom te konvencije Slovenija se obvezala da će ispunjavati njene
odredbe. Godine 1995. u Sloveniji smo donijeli novi zakon o sportu koje-
mu je bio dodan član koji propisuje da sportaši, organizatori ili priređi-
vači natjecanja, izvođači godišnjeg programa i nadležni zdravstveni rad-
nici poštuju odredbe europske konvencije protiv dopinga te odredbe Me-
đunarodnog olimpijskog odbora (»Zgodovina boja proti dopingu v Slo-
veniji«, 2016).
Godine 1996. Slovenija je ustanovila prvu nacionalnu antidopinšku ko-
misiju (Osredkar, 2003). Godine 2007. prihvatila je u Državnom parla-
mentu1 »Međunarodnu konvenciju protiv dopinga u sportu«. Konvenci-
ja obvezuje države potpisnice da će zakonskim i drugim mjerama izvodi-
ti aktivnosti na području preveniranja uporabe zabranjenih tvari u spor-
tu (Zakon o ratifikaciji mednarodne konvencije proti uporabi prepove-
danih snovi v športu, 2007). Slovenija je u Kaznenom zakonu2 iz 2008.
godine u 186. i 187. članku opredijelila kaznena djela neopravdane proi-
zvodnje i prometa nedozvoljenim tvarima u sportu i njihovim prijašnjim
supstancama. Po tom Kaznenom zakonu, kazneno je djelo također na-
govaranje na uzimanje tih tvari te davanje tvari drugoj osobi, kao i da-
vati na korištenje prostore u kojima se te tvari uživaju (Kazenski zako-
nik Republike Slovenije, 2008). Slovenski olimpijski odbor3 2010. godi-
ne prihvatio je protudopinški pravilnik koji na nacionalnom nivou pred-
stavlja pravni okvir programa prevencije dopinga u sportu te definira go-
dišnji plan testiranja na nacionalnom nivou, izvođenje programa testira-
nja, upravljanje rezultatima i dvostupanjski disciplinski postupak. Slo-
venija je na temelju međunarodnih konvencija protiv dopinga (»Europ-
ska konvencija protiv dopinga 1989« i UNESCO 2005) dužna osigura-
ti i sljedeće aktivnosti: osigurati uvjete za ustanovljenje neovisne nacio-
nalne protudopinške organizacije, poticati programe obrazovanja, osvje-
šćivanja i informiranja, poticati znanstveni i istraživački rad u otkrivanju
1 U izvornom obliku: Državni zbor. 145
2 U izvornom obliku: Kazenski zakonik.
3 U izvornom obliku: Olimpijski komite Slovenije.
