Page 202 - Droge in nekemične zasvojenosti v Obalno-kraški regiji in Primorsko-goranski županiji / Droge i nekemijske ovisnosti u Obalno-kraškoj i Primorsko-goranskoj županiji. Zbornik povzetkov. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 202
DROGE I NEKEMIJSKE OVISNOSTI Pregled preventivnih programa u Sloveniji
U OBALNO-KRAŠKOJ REGIJI i Obalno-kraškoj regiji
I PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
Katja Rostohar, Branka Božank
Preventivne aktivnosti, programi liječenja i drugi programi pomoći koris-
nicima droga u Sloveniji se izvode u okviru javnog zdravstva, nevladinih
organizacija ili preko drugih aktera (Božank i sur., 2010). Programi po-
moći i aktivnosti u njima se međusobno prilično razlikuju s ozirom na tp
da su konstruirani za različite ciljne skupine, usmjereni na specifične po-
teškoće pojedinaca (npr. poteškoće s duhanom, alkoholom, drogama, po-
remećaji hranjenja, pretjerana uporaba elektronskih medija…) i odvijaju se
u različitim kontekstima. Također, razlike postoje s obzirom na opseg dje-
lovanja, dostupnost programa te metode rada odnosno oblik preventive ili
liječenja. Tako se konstruiraju i izvode brojne aktivnosti, skupine i savje-
tovanja gdje različiti akteri izvode programe, od univerzalne do selektivne
preventive te programa liječenja i rehabilitacije.
Činjenica je da ne postoji samo jedan najbolji način liječenja ili pomoći,
jer to ovisi o vrsti poteškoće, osobnosti pojedinca, okolini i drugim
čimbenicima zbog čega jednoj osobi u zadanom razdoblju pri problemu
ovisnosti mogu pomagati različiti programi (Božank i sur., 2010). Progra-
mi u Sloveniji djeluju po različitim načelima i financiraju se iz različitih
izvora – moguće je da su se neki programi već ugasili, dok su se drugi po-
novno pojavili pa je teško ažurno oblikovati bazu svih programa u nekoj
okolini ili državi. U Sloveniji se većina programa 1 2 izvodi u manjem op-
segu, a za njih se vrlo rijetko provodi adekvatna evaluacija koja bi zadovol-
javala europske standarde (EMCDDA, 2011). Jednako tako, nema temelj-
nih smjernica koje bi usmjerile programe prema kvalitetnoj izvedbi koja bi
bila u skladu s potrebama i na taj način osigurala manji opseg problemati-
ke u određenoj okolini.
Dostupnost programa ovisi o ponudi te je bolja u većim mjestima u od-
nosu na periferiju ili manje razvijene regije (NIJZ, 2009), kojoj pripada
Obalno-kraška regija gdje se univerzalni programi mogu izvoditi u vrtići-
200
U OBALNO-KRAŠKOJ REGIJI i Obalno-kraškoj regiji
I PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
Katja Rostohar, Branka Božank
Preventivne aktivnosti, programi liječenja i drugi programi pomoći koris-
nicima droga u Sloveniji se izvode u okviru javnog zdravstva, nevladinih
organizacija ili preko drugih aktera (Božank i sur., 2010). Programi po-
moći i aktivnosti u njima se međusobno prilično razlikuju s ozirom na tp
da su konstruirani za različite ciljne skupine, usmjereni na specifične po-
teškoće pojedinaca (npr. poteškoće s duhanom, alkoholom, drogama, po-
remećaji hranjenja, pretjerana uporaba elektronskih medija…) i odvijaju se
u različitim kontekstima. Također, razlike postoje s obzirom na opseg dje-
lovanja, dostupnost programa te metode rada odnosno oblik preventive ili
liječenja. Tako se konstruiraju i izvode brojne aktivnosti, skupine i savje-
tovanja gdje različiti akteri izvode programe, od univerzalne do selektivne
preventive te programa liječenja i rehabilitacije.
Činjenica je da ne postoji samo jedan najbolji način liječenja ili pomoći,
jer to ovisi o vrsti poteškoće, osobnosti pojedinca, okolini i drugim
čimbenicima zbog čega jednoj osobi u zadanom razdoblju pri problemu
ovisnosti mogu pomagati različiti programi (Božank i sur., 2010). Progra-
mi u Sloveniji djeluju po različitim načelima i financiraju se iz različitih
izvora – moguće je da su se neki programi već ugasili, dok su se drugi po-
novno pojavili pa je teško ažurno oblikovati bazu svih programa u nekoj
okolini ili državi. U Sloveniji se većina programa 1 2 izvodi u manjem op-
segu, a za njih se vrlo rijetko provodi adekvatna evaluacija koja bi zadovol-
javala europske standarde (EMCDDA, 2011). Jednako tako, nema temelj-
nih smjernica koje bi usmjerile programe prema kvalitetnoj izvedbi koja bi
bila u skladu s potrebama i na taj način osigurala manji opseg problemati-
ke u određenoj okolini.
Dostupnost programa ovisi o ponudi te je bolja u većim mjestima u od-
nosu na periferiju ili manje razvijene regije (NIJZ, 2009), kojoj pripada
Obalno-kraška regija gdje se univerzalni programi mogu izvoditi u vrtići-
200
