Page 9 - Blečić Kavur, Martina. Dama iz Čikata ■ The Lady from Čikat ■ Dama iz Čikata. Koper: Založba Univerze na Primorskem, 2014.
P. 9
d ■ Introduction ■ Uvod
Sotoka Lošinja, najjužnijeg većeg oto- From island of Lošinj, the southern- Zotoka Lošinja, najjužnejšega večje- 9
ka na Kvarneru i na Gornjem Jadra- most major island in the Kvarner re- ga otoka na Kvarnerju in na Gor-
nu, potječe antropomorfna sitna gion and the UpperAdriatic, origina-
plastika, tzv. dama iz Čikata. Nažalost, arhe- teted small anthropomorphic figurine, i.e. njem Jadranu, izvira antropo-
ološki kontekst njezina nalaženja nije poz- Lady from Čikat. Unfortunately the context
nat. Smatra se da je kao pojedinačni nalaz of its discovery is not known at all. Howe- morfna figurica, t. i. dama iz Čikata, Žal
nađena 1975. godine, vjerojatno, prilikom ver, it is believed that it was discovered as an arheološki kontekst njenega odkritja ni
gradnje turističkog kompleksa Villa Diana, isolated find in 1975, most probably during
uz sami obalni dio jedne od najljepših uva- the construction of the tourist complex Vil- znan, domneva pa se, da je bila odkrita kot
la na prostoru otoka Lošinja (sl. 1). Figurica la Diana along the coastal part of one of
se, prilikom prijašnjih objava,1 nalazila još u the most beautiful bays of the island Lošinj posamična najdba leta 1975, najverjetne-
privatnom posjedu obitelji Stojana Dimitri- (fig. 1). The figurine was, during previous
jevića, nekadašnjeg profesora prapovijesne publications,1 kept in the private property je ob gradnji turističnega kompleksa Vil-
arheologije na zagrebačkom Filozofskom of the family of Stojan Dimitrijević, a for- la Diana ob obali enega najlepših zalivov
fakultetu, i naknadno je, 2002. godine, pre- mer professor of Prehistoric archaeology at na otoku Lošinju (sl. 1). Figurica se je v času
dana u Lošinjski muzej gdje je i danas smje- the Faculty of Philosophy in Zagreb, whi- prejšnjih strokovnih objav1 nahajala v lasti
štena.2 Riječ je o vrlo zanimljivoj i nadas- le in 2002 it was handed over to the Lo-
ve jedinstvenoj keramičkoj skulpturi koja šinjski muzej where it is kept today.2 This družine Stojana Dimitrijevića, nekdanjega
potječe iz željeznodobnih kultura istočne unique and very interesting find is the only
obale Jadrana posljednjeg prapovijesnog ti- ceramic figurine discovered on the territo- profesorja prazgodovinske arheologije na
sućljeća stare ere.3 ry of Iron Age cultures on the eastern coast
of the Adriatic in the last prehistoric mil- zagrebški Filozofski fakulteti. Pozneje, leta
lennium BC.3
2002, je bila predana Lošinjskemu muzeju,
kjer se nahaja še danes.2 Gre za izjemno za-
nimiv ter edini poznani primerek keramič-
ne figurice s prostora železnodobnih kultur
vzhodne obale Jadrana zadnjega prazgodo-
vinskega tisočletja pred našim štetjem.3
1 Kukoč 1985; Majnarić-Pandžić 1998, 317-318, sl. 140. 1 Kukoč 1985; Majnarić-Pandžić 1998, 317-318, sl. 140. 1 Kukoč 1985; Majnarić-Pandžić 1998, 317–318, sl. 140.
2 Ćus-Rukonić 2003. 2 Ćus-Rukonić 2003. 2 Ćus-Rukonić 2003.
3 Blečić Kavur 2012. Studija je u izvornom obliku ob- 3 Blečić Kavur 2012. The original article was publi- 3 Blečić Kavur 2012. Članek je bil, v svoji prvotni, ob-
javljen kao članak u Arheološkom vestniku. shed in the Arheološki vestnik. liki objavljen v Arheološkem vestniku.
Sotoka Lošinja, najjužnijeg većeg oto- From island of Lošinj, the southern- Zotoka Lošinja, najjužnejšega večje- 9
ka na Kvarneru i na Gornjem Jadra- most major island in the Kvarner re- ga otoka na Kvarnerju in na Gor-
nu, potječe antropomorfna sitna gion and the UpperAdriatic, origina-
plastika, tzv. dama iz Čikata. Nažalost, arhe- teted small anthropomorphic figurine, i.e. njem Jadranu, izvira antropo-
ološki kontekst njezina nalaženja nije poz- Lady from Čikat. Unfortunately the context
nat. Smatra se da je kao pojedinačni nalaz of its discovery is not known at all. Howe- morfna figurica, t. i. dama iz Čikata, Žal
nađena 1975. godine, vjerojatno, prilikom ver, it is believed that it was discovered as an arheološki kontekst njenega odkritja ni
gradnje turističkog kompleksa Villa Diana, isolated find in 1975, most probably during
uz sami obalni dio jedne od najljepših uva- the construction of the tourist complex Vil- znan, domneva pa se, da je bila odkrita kot
la na prostoru otoka Lošinja (sl. 1). Figurica la Diana along the coastal part of one of
se, prilikom prijašnjih objava,1 nalazila još u the most beautiful bays of the island Lošinj posamična najdba leta 1975, najverjetne-
privatnom posjedu obitelji Stojana Dimitri- (fig. 1). The figurine was, during previous
jevića, nekadašnjeg profesora prapovijesne publications,1 kept in the private property je ob gradnji turističnega kompleksa Vil-
arheologije na zagrebačkom Filozofskom of the family of Stojan Dimitrijević, a for- la Diana ob obali enega najlepših zalivov
fakultetu, i naknadno je, 2002. godine, pre- mer professor of Prehistoric archaeology at na otoku Lošinju (sl. 1). Figurica se je v času
dana u Lošinjski muzej gdje je i danas smje- the Faculty of Philosophy in Zagreb, whi- prejšnjih strokovnih objav1 nahajala v lasti
štena.2 Riječ je o vrlo zanimljivoj i nadas- le in 2002 it was handed over to the Lo-
ve jedinstvenoj keramičkoj skulpturi koja šinjski muzej where it is kept today.2 This družine Stojana Dimitrijevića, nekdanjega
potječe iz željeznodobnih kultura istočne unique and very interesting find is the only
obale Jadrana posljednjeg prapovijesnog ti- ceramic figurine discovered on the territo- profesorja prazgodovinske arheologije na
sućljeća stare ere.3 ry of Iron Age cultures on the eastern coast
of the Adriatic in the last prehistoric mil- zagrebški Filozofski fakulteti. Pozneje, leta
lennium BC.3
2002, je bila predana Lošinjskemu muzeju,
kjer se nahaja še danes.2 Gre za izjemno za-
nimiv ter edini poznani primerek keramič-
ne figurice s prostora železnodobnih kultur
vzhodne obale Jadrana zadnjega prazgodo-
vinskega tisočletja pred našim štetjem.3
1 Kukoč 1985; Majnarić-Pandžić 1998, 317-318, sl. 140. 1 Kukoč 1985; Majnarić-Pandžić 1998, 317-318, sl. 140. 1 Kukoč 1985; Majnarić-Pandžić 1998, 317–318, sl. 140.
2 Ćus-Rukonić 2003. 2 Ćus-Rukonić 2003. 2 Ćus-Rukonić 2003.
3 Blečić Kavur 2012. Studija je u izvornom obliku ob- 3 Blečić Kavur 2012. The original article was publi- 3 Blečić Kavur 2012. Članek je bil, v svoji prvotni, ob-
javljen kao članak u Arheološkom vestniku. shed in the Arheološki vestnik. liki objavljen v Arheološkem vestniku.
