Page 324 - Vinkler, Jonatan, in Jernej Weiss. ur. 2014. Musica et Artes: ob osemdesetletnici Primoža Kureta. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 324
musica et artes
laštvu nešto zakašnjeli secesijski stil, a dosljednije onaj suvremeni i kratkotrajni art
déco stil.44
Kečkemet je u pravu kada tvrdi da Tommasea nema u pregledima umjetno-
sti, štoviše, u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krle-
ža nema uopće natuknice o njemu. Sigurno je međutim da je Tommaseo po-
znat stručnoj javnosti, i to prije svega po dizajnu plakata. Najuspjeliji mu je i
najpoznatiji takav rad plakat za izložbu Emanuela Vidovića u Zagrebu 1921.
godine. Lada Kavurić u knjizi Hrvatski plakat do 1940. piše o Tommaseovim
radovima samo u okviru stila secesije,45 čemu u prilog govori da su nedavno
tri njegova rada uvrštena u međunarodni projekt digitalizacije europske se-
cesijske baštine Partage plus čiji je hrvatski partner bio Muzej za umjetnost
i obrt.46 Pa ipak, dva su Tommaseova plakata iz istih godina bila predstavlje-
na i na izložbi Art déco,47 tako da je posve opravdano pisati o njegovom opu-
su i u ovom tekstu.
Jedno notno izdanje Edition Slave izdvaja se svojim dizajnom od osta-
lih, a pokazalo se da je i zbog drugih razloga riječ o posebnosti. Na izdanju
popijevke Molba Koste Manojlovića (godina copyrighta 1922) autor korica
potpisao se na ćirilici: »DJanković« i dodao na latinici: »Paris 1921«. Pret-
postavila sam da se radi o srpskom primjenjenom umjetniku, grafičaru i sli-
karu Dušanu Jankoviću (1894–1950), što mi je potvrdila Bojana Popović, ku-
stosica u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu.48
Svoj je uistinu nestandardan dizajn Janković poslao u Beč iz Pariza,
gdje je upravo te, 1921. godine bio završio studij slikarstva na École Natio-
nale Supérieure des Arts Décoratifs.49 Nakon toga Janković je imao uspjeha
u raznim vidovima primjenjene umjetnosti: »radi nacrte za razne predmete
od porculana, bavi se unikatnom keramikom, opremom knjige, primenjenom
grafikom, kao i tzv. čistom, umetničkom grafikom; projektuje enterijere, radi
nacrte za kostime i tekstil«.50 Godine 1925. sudjelovao je na slavnoj pariškoj
44 Kečkemet, op. cit., 19.
45 Lada Kavurić, Hrvatski plakat do 1940. (Zagreb: Institut za povijest umjetnosti – Nacionalna i sve-
učilišna knjižnica – Horetzky, 1999), 102–105.
46 Vidi tri njegova rada iz godina 1920–1921 na stranici http://partage.muo.hr/?object=linked&-
c2o=1931.
47 Gašparović, Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata, 226.
48 Dopis od 26. 5. 2011., dokumentacija autorice. Zahvaljujem gospođi Bojani Popović na svesrdnoj
pomoći u ovom segmentu mog istraživanja.
49 Vladimir Rozić, Dušan Janković 1894–1950: život i delo (Beograd: Muzej primenjene umetnosti,
1987), 8.
50 Rozić, Dušan Janković 1894–1950, 9.
322
laštvu nešto zakašnjeli secesijski stil, a dosljednije onaj suvremeni i kratkotrajni art
déco stil.44
Kečkemet je u pravu kada tvrdi da Tommasea nema u pregledima umjetno-
sti, štoviše, u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krle-
ža nema uopće natuknice o njemu. Sigurno je međutim da je Tommaseo po-
znat stručnoj javnosti, i to prije svega po dizajnu plakata. Najuspjeliji mu je i
najpoznatiji takav rad plakat za izložbu Emanuela Vidovića u Zagrebu 1921.
godine. Lada Kavurić u knjizi Hrvatski plakat do 1940. piše o Tommaseovim
radovima samo u okviru stila secesije,45 čemu u prilog govori da su nedavno
tri njegova rada uvrštena u međunarodni projekt digitalizacije europske se-
cesijske baštine Partage plus čiji je hrvatski partner bio Muzej za umjetnost
i obrt.46 Pa ipak, dva su Tommaseova plakata iz istih godina bila predstavlje-
na i na izložbi Art déco,47 tako da je posve opravdano pisati o njegovom opu-
su i u ovom tekstu.
Jedno notno izdanje Edition Slave izdvaja se svojim dizajnom od osta-
lih, a pokazalo se da je i zbog drugih razloga riječ o posebnosti. Na izdanju
popijevke Molba Koste Manojlovića (godina copyrighta 1922) autor korica
potpisao se na ćirilici: »DJanković« i dodao na latinici: »Paris 1921«. Pret-
postavila sam da se radi o srpskom primjenjenom umjetniku, grafičaru i sli-
karu Dušanu Jankoviću (1894–1950), što mi je potvrdila Bojana Popović, ku-
stosica u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu.48
Svoj je uistinu nestandardan dizajn Janković poslao u Beč iz Pariza,
gdje je upravo te, 1921. godine bio završio studij slikarstva na École Natio-
nale Supérieure des Arts Décoratifs.49 Nakon toga Janković je imao uspjeha
u raznim vidovima primjenjene umjetnosti: »radi nacrte za razne predmete
od porculana, bavi se unikatnom keramikom, opremom knjige, primenjenom
grafikom, kao i tzv. čistom, umetničkom grafikom; projektuje enterijere, radi
nacrte za kostime i tekstil«.50 Godine 1925. sudjelovao je na slavnoj pariškoj
44 Kečkemet, op. cit., 19.
45 Lada Kavurić, Hrvatski plakat do 1940. (Zagreb: Institut za povijest umjetnosti – Nacionalna i sve-
učilišna knjižnica – Horetzky, 1999), 102–105.
46 Vidi tri njegova rada iz godina 1920–1921 na stranici http://partage.muo.hr/?object=linked&-
c2o=1931.
47 Gašparović, Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata, 226.
48 Dopis od 26. 5. 2011., dokumentacija autorice. Zahvaljujem gospođi Bojani Popović na svesrdnoj
pomoći u ovom segmentu mog istraživanja.
49 Vladimir Rozić, Dušan Janković 1894–1950: život i delo (Beograd: Muzej primenjene umetnosti,
1987), 8.
50 Rozić, Dušan Janković 1894–1950, 9.
322
