Page 322 - Vinkler, Jonatan, in Jernej Weiss. ur. 2014. Musica et Artes: ob osemdesetletnici Primoža Kureta. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 322
musica et artes
liziranog realizma i karikature.«39 Tijardovićevi »crteži tih razglednica zasi-
gurno spadaju u stilski najdosljednije i likovno najvrjednije primjere tog stila u
hrvatskoj likovnoj umjetnosti.«40 Kečkemet tvrdi da »ni jedan slikar u našoj
likovnoj umjetnosti nije u tom stilu ostvario nešto slično.«41
O Tijardoviću, posebno o njegovim ilustracijama razglednica, pisao je i
Frano Dulibić u svojoj knjizi o karikaturi u Hrvatskoj. Za Tijardovićevo li-
kovno djelo općenito tvrdi da je »specifičan oblik vedre i duhovite ilustracije
u izrazu bliske ponajboljim srednjoeuropskim ilustratorima,«42 a na drugom
mjestu piše ono što se može odnositi i na dizajn notnih izdanja:
Linija je uvijek jasna, često zakrivljena ili ovalna, blago savijena, neprekinuta i
duga – što rezultira dekorativnim dojmom, pogotovo kada je u kombinaciji s deko-
rativnim grafičkim rješenjima na odjeći likova (kvadrati, uske ili široke pruge, de-
korativno nabrani rukavi ili cijela haljina).43
Edition Slave – Radovan Tommaseo i Dušan Janković
Korice dvaju notnih izdanja tvrtke Edition Slave – Tijardovićeve popijevke
Milovô sam i Bijela serenata – ilustrirao je splitski slikar, grafičar i ilustrator
Radovan Tommaseo (1895–1924), Tijardovićev vršnjak i prijatelj, koji je umro
vrlo mlad, ne navršivši 30 godina života. Duško Kečkemet pisao je o odnosu
Tommasea i Tijardovića:
Tommaseo je studirao u Beču, kao i Tijardović, i s njim je primao prve dojmove o li-
kovnoj umjetnosti u bečkim galerijama, muzejima i na izložbama. Tko je na koga
više utjecao, Tommaseo na Tijardovića ili obratno, teško je zaključiti, ali vjeruje se
da su ti utjecaji bili obostrani.
Tommaseovo slikarstvo, kao ni ono Tijardovićevo, nije ni ušlo u naše umjetničke
preglede; bilo je to kratko vremensko razdoblje stvaralaštva, uglavnom grafičkih i
primijenjenih crtačkih djela.
Međutim, ne samo da je Radovan Tommaseo bio likovno jači nego što ga se pri-
kazuje, već je bio osobito važan kao jedan od najistaknutijih naših slikara koji je
najdosljednije primjenjivao u svojem crtačkom, grafičkom i primijenjenom stvara-
39 Ibid., 23.
40 Ibid., 22.
41 Ibid., 23.
42 Frano Dulibić, Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine (Zagreb: Leykam international, 2009),
296.
43 Frano Dulibić, op. cit., 295. Autor na str. 294 pogrešno piše da je Tijardović za vrijeme studija u
Beču bio »ilustrator bečkih revija Edition Slave i Faun«, jer Edition Slave nije bila revija.
320
liziranog realizma i karikature.«39 Tijardovićevi »crteži tih razglednica zasi-
gurno spadaju u stilski najdosljednije i likovno najvrjednije primjere tog stila u
hrvatskoj likovnoj umjetnosti.«40 Kečkemet tvrdi da »ni jedan slikar u našoj
likovnoj umjetnosti nije u tom stilu ostvario nešto slično.«41
O Tijardoviću, posebno o njegovim ilustracijama razglednica, pisao je i
Frano Dulibić u svojoj knjizi o karikaturi u Hrvatskoj. Za Tijardovićevo li-
kovno djelo općenito tvrdi da je »specifičan oblik vedre i duhovite ilustracije
u izrazu bliske ponajboljim srednjoeuropskim ilustratorima,«42 a na drugom
mjestu piše ono što se može odnositi i na dizajn notnih izdanja:
Linija je uvijek jasna, često zakrivljena ili ovalna, blago savijena, neprekinuta i
duga – što rezultira dekorativnim dojmom, pogotovo kada je u kombinaciji s deko-
rativnim grafičkim rješenjima na odjeći likova (kvadrati, uske ili široke pruge, de-
korativno nabrani rukavi ili cijela haljina).43
Edition Slave – Radovan Tommaseo i Dušan Janković
Korice dvaju notnih izdanja tvrtke Edition Slave – Tijardovićeve popijevke
Milovô sam i Bijela serenata – ilustrirao je splitski slikar, grafičar i ilustrator
Radovan Tommaseo (1895–1924), Tijardovićev vršnjak i prijatelj, koji je umro
vrlo mlad, ne navršivši 30 godina života. Duško Kečkemet pisao je o odnosu
Tommasea i Tijardovića:
Tommaseo je studirao u Beču, kao i Tijardović, i s njim je primao prve dojmove o li-
kovnoj umjetnosti u bečkim galerijama, muzejima i na izložbama. Tko je na koga
više utjecao, Tommaseo na Tijardovića ili obratno, teško je zaključiti, ali vjeruje se
da su ti utjecaji bili obostrani.
Tommaseovo slikarstvo, kao ni ono Tijardovićevo, nije ni ušlo u naše umjetničke
preglede; bilo je to kratko vremensko razdoblje stvaralaštva, uglavnom grafičkih i
primijenjenih crtačkih djela.
Međutim, ne samo da je Radovan Tommaseo bio likovno jači nego što ga se pri-
kazuje, već je bio osobito važan kao jedan od najistaknutijih naših slikara koji je
najdosljednije primjenjivao u svojem crtačkom, grafičkom i primijenjenom stvara-
39 Ibid., 23.
40 Ibid., 22.
41 Ibid., 23.
42 Frano Dulibić, Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine (Zagreb: Leykam international, 2009),
296.
43 Frano Dulibić, op. cit., 295. Autor na str. 294 pogrešno piše da je Tijardović za vrijeme studija u
Beču bio »ilustrator bečkih revija Edition Slave i Faun«, jer Edition Slave nije bila revija.
320
