Page 145 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 145
lezniškega omrežja, saj so bile s progo povezane prve regije istarskog poluotoka i smještajni kapaciteti. Uprava
turistične regije polotoka in namestitvene zmogljivosti. željeznice poduzeća Südbahn (Društva južnih željeznica)
Uprava železniškega podjetja Südbahn (Družba Južnih postavila je kao ciljeve izgradnju smještajnih kapaciteta
železnic) si je za cilj postavila izgradnjo namestitvenih u destinacijama poput Semmeringa (poznato zimovalište
zmogljivosti v krajih, kot sta Semmering (znano zimsko u Austriji) i Opatije, koji će razviti ne samo turizam već
letovišče v Avstriji) in Opatija, kar naj bi pripomoglo k i povećati promet vlakom (tj. poboljšati njihovu osnovnu
razvoju turizma, pa tudi povečalo železniški promet djelatnost). Svaki krak pruge koji se pružao istarskim
(izboljšalo njihovo osnovno dejavnost). Vsak odsek proge poluotokom omogućio je razvoj turizma, ali i izgrad-
na istrskem polotoku je doprinesel k razvoju turizma nju kako smještajnih tako i ugostiteljskih kapaciteta na
in gradnji namestitvenih in gostinskih objektov na tem tom području, pa je tako krak pruge u Istri omogućio
področju; odsek proge v Istri je omogočil razvoj Brionov, razvoj Brijuna, a izgradnjom riječke pruge razvila se
z reško progo pa se je razvila Opatija kot pomembno Opatija kao značajna austrijska rivijera. Svakako da je
avstrijsko letovišče. Vsekakor pa je k razvoju namestit- razvoju smještajnih kapaciteta i turističkog boravka na
venih objektov pripomogla tudi leta 1843,1 dokončana tom području pridonijela i 18431. godine izgrađena cesta
cesta, ki je povezala Kantrido, Preluk, Volosko in Iko ter kojom se povezuju Kantrida, Preluk, Volosko i Ika, što
omogočila nove povezave na tem področju. otvara nove mogućnosti komunikacije na tom području.
Zanimivo je dejstvo, da se je ta del avstrijske riviere pri- Zanimljiva je činjenica da se ovaj dio austrijske rivijere
pravljal na razvoj zdravstvenega turizma, k čemur je leta pripremao za razvoj zdravstvenog turizma, čemu pri-
18592 pripomogel Juraj Matija Šporer, ki je bil pobudnik donosi činjenica da je 1859. godine2 Juraj Matija Šporer
ustanovitve Družbe za izgradnjo Opatije kot obmorskega potaknuo osnivanje Društva za izgradnju Opatije kao
kopališča in naravnega zdravilišča (danes se po njem morskog kupališta i prirodnog lječilišta (danas je po
imenuje Umetniški paviljon). Razvoj opatijskega turizma njemu nazvan Umjetnički paviljon). Razvoj opatijskog
je povezan tudi z izgradnjo poletnega dvorca v Opatiji z turizma veže se u Opatiji uz izgradnju ljetnikovca Villa
imenom Villa Angiolina. Reški patricij in trgovec z lesom Angioline koji je veletrgovac Iginio Scarpa nazvao prema
in žitom, vicekonzul na Danskem leta 1822, Iginio Rit- svojoj supruzi. Riječki patricij i trgovac drvom i žitom,
ter von Scarpa (1794–1866), sin trgovskega podjetnika vicekonzul u Danskoj 1822. godine, Iginio Ritter von
Paola Scarpe, ki se je leta 1778 na Reko preselil iz Benetk, Scarpa (1794. ̶1866.), sin trgovačkog poduzetnika Paola
zgradil Villo Angiolino leta 1844. Iginio Ritter von Scar- Scarpe koji je iz Venecije doselio u Rijeku 1778. godine,
pa je dvorec zgradil v slogu »jadranskega bidermajerja«, sagradio je u Opatiji vilu Angiolinu 1844. godine. Iginio
imenoval pa ga je po soprogi Angiolini, s katero se je Ritter von Scarpa sagradio je ljetnikovac u stilu „jadran-
poročil leta 1821. Leto gradnje vile Angioline se šteje za skog bidermajera“, a nazvao ga je imenom svoje supruge
začetek turističnega razvoja Opatije.3 Kot zanimivost – v Angioline, s kojom se vjenčao 1821. godine. Godina
tem prvem namestitvenem objektu Opatije so bili med izgradnje vile Angioline uzima se za početak turističkog
prvimi gosti leta 1854 hrvaški ban Jelačić s soprogo, leta razvoja Opatije.3 Zanimljivo je da su upravo u tom prvom
1860 pa avstrijska cesarica Marija-Ana, soproga avstri- smještajnom objektu Opatije među prvim gostima bili
jskega cesarja Ferdinanda I. Bivanje teh znanih oseb- 1854. godine hrvatski ban Jelačić sa suprugom te 1860.
nosti je zagotovo spodbudilo zanimanje okolice za obisk godine austrijska carica Maria-Ana, supruga austrijskog
Opatije. Leta 1875 je vilo kupil grof Chorinsky in jo začel cara Ferdinanda I. Sigurno da je boravak tih poznatih
oddajati turistom, s tem pa so se začeli ustvarjati temelji osoba potaknuo interes okruženja za dolazak u Opatiju.
turizma v Opatiji. Pokorny piše, da so bili takrat v knjigo Godine 1875. vilu kupuje grof Chorinsky i iznajmljuje
gostov vpisani:4 prestolonaslednik E. H. Rudolf, E. H. ju turistima te se na taj način stvaraju temelji turizma u
145
turistične regije polotoka in namestitvene zmogljivosti. željeznice poduzeća Südbahn (Društva južnih željeznica)
Uprava železniškega podjetja Südbahn (Družba Južnih postavila je kao ciljeve izgradnju smještajnih kapaciteta
železnic) si je za cilj postavila izgradnjo namestitvenih u destinacijama poput Semmeringa (poznato zimovalište
zmogljivosti v krajih, kot sta Semmering (znano zimsko u Austriji) i Opatije, koji će razviti ne samo turizam već
letovišče v Avstriji) in Opatija, kar naj bi pripomoglo k i povećati promet vlakom (tj. poboljšati njihovu osnovnu
razvoju turizma, pa tudi povečalo železniški promet djelatnost). Svaki krak pruge koji se pružao istarskim
(izboljšalo njihovo osnovno dejavnost). Vsak odsek proge poluotokom omogućio je razvoj turizma, ali i izgrad-
na istrskem polotoku je doprinesel k razvoju turizma nju kako smještajnih tako i ugostiteljskih kapaciteta na
in gradnji namestitvenih in gostinskih objektov na tem tom području, pa je tako krak pruge u Istri omogućio
področju; odsek proge v Istri je omogočil razvoj Brionov, razvoj Brijuna, a izgradnjom riječke pruge razvila se
z reško progo pa se je razvila Opatija kot pomembno Opatija kao značajna austrijska rivijera. Svakako da je
avstrijsko letovišče. Vsekakor pa je k razvoju namestit- razvoju smještajnih kapaciteta i turističkog boravka na
venih objektov pripomogla tudi leta 1843,1 dokončana tom području pridonijela i 18431. godine izgrađena cesta
cesta, ki je povezala Kantrido, Preluk, Volosko in Iko ter kojom se povezuju Kantrida, Preluk, Volosko i Ika, što
omogočila nove povezave na tem področju. otvara nove mogućnosti komunikacije na tom području.
Zanimivo je dejstvo, da se je ta del avstrijske riviere pri- Zanimljiva je činjenica da se ovaj dio austrijske rivijere
pravljal na razvoj zdravstvenega turizma, k čemur je leta pripremao za razvoj zdravstvenog turizma, čemu pri-
18592 pripomogel Juraj Matija Šporer, ki je bil pobudnik donosi činjenica da je 1859. godine2 Juraj Matija Šporer
ustanovitve Družbe za izgradnjo Opatije kot obmorskega potaknuo osnivanje Društva za izgradnju Opatije kao
kopališča in naravnega zdravilišča (danes se po njem morskog kupališta i prirodnog lječilišta (danas je po
imenuje Umetniški paviljon). Razvoj opatijskega turizma njemu nazvan Umjetnički paviljon). Razvoj opatijskog
je povezan tudi z izgradnjo poletnega dvorca v Opatiji z turizma veže se u Opatiji uz izgradnju ljetnikovca Villa
imenom Villa Angiolina. Reški patricij in trgovec z lesom Angioline koji je veletrgovac Iginio Scarpa nazvao prema
in žitom, vicekonzul na Danskem leta 1822, Iginio Rit- svojoj supruzi. Riječki patricij i trgovac drvom i žitom,
ter von Scarpa (1794–1866), sin trgovskega podjetnika vicekonzul u Danskoj 1822. godine, Iginio Ritter von
Paola Scarpe, ki se je leta 1778 na Reko preselil iz Benetk, Scarpa (1794. ̶1866.), sin trgovačkog poduzetnika Paola
zgradil Villo Angiolino leta 1844. Iginio Ritter von Scar- Scarpe koji je iz Venecije doselio u Rijeku 1778. godine,
pa je dvorec zgradil v slogu »jadranskega bidermajerja«, sagradio je u Opatiji vilu Angiolinu 1844. godine. Iginio
imenoval pa ga je po soprogi Angiolini, s katero se je Ritter von Scarpa sagradio je ljetnikovac u stilu „jadran-
poročil leta 1821. Leto gradnje vile Angioline se šteje za skog bidermajera“, a nazvao ga je imenom svoje supruge
začetek turističnega razvoja Opatije.3 Kot zanimivost – v Angioline, s kojom se vjenčao 1821. godine. Godina
tem prvem namestitvenem objektu Opatije so bili med izgradnje vile Angioline uzima se za početak turističkog
prvimi gosti leta 1854 hrvaški ban Jelačić s soprogo, leta razvoja Opatije.3 Zanimljivo je da su upravo u tom prvom
1860 pa avstrijska cesarica Marija-Ana, soproga avstri- smještajnom objektu Opatije među prvim gostima bili
jskega cesarja Ferdinanda I. Bivanje teh znanih oseb- 1854. godine hrvatski ban Jelačić sa suprugom te 1860.
nosti je zagotovo spodbudilo zanimanje okolice za obisk godine austrijska carica Maria-Ana, supruga austrijskog
Opatije. Leta 1875 je vilo kupil grof Chorinsky in jo začel cara Ferdinanda I. Sigurno da je boravak tih poznatih
oddajati turistom, s tem pa so se začeli ustvarjati temelji osoba potaknuo interes okruženja za dolazak u Opatiju.
turizma v Opatiji. Pokorny piše, da so bili takrat v knjigo Godine 1875. vilu kupuje grof Chorinsky i iznajmljuje
gostov vpisani:4 prestolonaslednik E. H. Rudolf, E. H. ju turistima te se na taj način stvaraju temelji turizma u
145
