Page 13 - Blečić Kavur, Martina. Povezanost perspektive / A coherence of perspective. Koper: Založba Univerze na Primorskem, 2015.
P. 13
eizostavno važnim priobalnim zaleđem. Na taj na- hinterlands. In this way constructed natural »bridge« prostor, priroda, prošlost ■ space, nature, past 13
čin izgrađen prirodni »most«, formiran je u izvrstan was formed in to an excellent ecosystem. Its many co-
ekosustav. Njegove mnogobrojne uvale i drage omo- ves and inlets enabled natural but safe shelters, and did
gućavale su i prirodna a sigurna skloništa, pa su time, therefore, as an important natural resource of various
kao značajan prirodni resurs različitih gospodarskih economic activities, favour the development of establi-
aktivnosti, pogodovale i razvoju ustaljene plovidbe te shed navigation and formation of first naval and com-
formiranju prvih pomorsko-trgovačkih uporišta.4 Sve mercial strongholds.4 All this constitutes a unique ge-
to čini jedinstveni zemljopisni splet dinamičnih stal- ographic combination of constant dynamic changes,
nih mijena, koji je omogućio život čovjeka i njegovo which enabled the life of man and their active agency
aktivno djelovanje u najrazličitijim razdobljima proš- in various periods of the past, almost in the same way
losti, gotovo jednako kao i danas. as it does today.
U tom ambijentu, područje Kvarnera predstavlja dio In this environment the area of Kvarner represents a
sjevernog hrvatskog primorskog pojasa u čijoj cjelini part of the northern Croatian coastal area in which in-
i ekosustavu ima vrlo istaknutu poziciju (sl. 1). Naime, tegrity and ecosystem it features holds a very promi-
upravo na tom zemljopisnom položaju Jadransko se, nent position (Fig. 1). It is precisely in this geographical
putem njega i Sredozemno more najviše uvlači u pro- location that the Adriatic and through it the Mediter-
strani europski kopneni prostor.5 Ujedno, to znači da ranean Sea draws into the vast European land mass.5 At
se ondje dodiruju i međusobno prožimaju dva potpu- the same time this means the intertwining of two dif-
no različita zemljopisna miljea; jadransko-sredozemni ferent geographical milieus – the Adriatic/Mediterra-
i kontinentalni, alpsko-panonski.6 nean and Continental/Alpine-Pannonian.6
Iznimnost Kvarnera čini, međutim, jedinstvena otoč- Exceptionality of Kvarner forms a unique island group.
na skupina. Rasprostire se od Riječkog zaljeva na sje- It stretches from the bay of Rijeka in the north to the
veru pa do ulaza u Kvarnerić, tj. do tzv. Ilovičkih ili entrance into the Kvarnerić, the so-called Ilovik or
Kvarnerskih vrata na krajnjem jugu. Odnosno, od Kvarner gates, in the southernmost point; its eastern-
Podvelebitskog kanala na istoku (vinodolsko-velebit- most point is the Velebit channel (Vinodol-Velebit
ske obale), pa sve do istočnih obala Istre na zapadu. coast) and the east coast of Istria its westernmost point.
Raspoređena je u dva niza otoka: zapadni s Cresom i It is divided into two strings of islands; the western one
Lošinjem, s manjim otocima Unije, Vele i Male Sraka- with Cres and Lošinj and the smaller islands of the Un-
4 Stražičić 1981, 14; Benac et al. 2006. 4 Stražičić 1981, 14; Benac et al. 2006.
5 Rogić 1982, 15; Stražičić 1996a, 38. 5 Rogić 1982, 15; Stražičić 1996a, 38.
6 Stražičić 1996a, 38. 6 Stražičić 1996a, 38.
čin izgrađen prirodni »most«, formiran je u izvrstan was formed in to an excellent ecosystem. Its many co-
ekosustav. Njegove mnogobrojne uvale i drage omo- ves and inlets enabled natural but safe shelters, and did
gućavale su i prirodna a sigurna skloništa, pa su time, therefore, as an important natural resource of various
kao značajan prirodni resurs različitih gospodarskih economic activities, favour the development of establi-
aktivnosti, pogodovale i razvoju ustaljene plovidbe te shed navigation and formation of first naval and com-
formiranju prvih pomorsko-trgovačkih uporišta.4 Sve mercial strongholds.4 All this constitutes a unique ge-
to čini jedinstveni zemljopisni splet dinamičnih stal- ographic combination of constant dynamic changes,
nih mijena, koji je omogućio život čovjeka i njegovo which enabled the life of man and their active agency
aktivno djelovanje u najrazličitijim razdobljima proš- in various periods of the past, almost in the same way
losti, gotovo jednako kao i danas. as it does today.
U tom ambijentu, područje Kvarnera predstavlja dio In this environment the area of Kvarner represents a
sjevernog hrvatskog primorskog pojasa u čijoj cjelini part of the northern Croatian coastal area in which in-
i ekosustavu ima vrlo istaknutu poziciju (sl. 1). Naime, tegrity and ecosystem it features holds a very promi-
upravo na tom zemljopisnom položaju Jadransko se, nent position (Fig. 1). It is precisely in this geographical
putem njega i Sredozemno more najviše uvlači u pro- location that the Adriatic and through it the Mediter-
strani europski kopneni prostor.5 Ujedno, to znači da ranean Sea draws into the vast European land mass.5 At
se ondje dodiruju i međusobno prožimaju dva potpu- the same time this means the intertwining of two dif-
no različita zemljopisna miljea; jadransko-sredozemni ferent geographical milieus – the Adriatic/Mediterra-
i kontinentalni, alpsko-panonski.6 nean and Continental/Alpine-Pannonian.6
Iznimnost Kvarnera čini, međutim, jedinstvena otoč- Exceptionality of Kvarner forms a unique island group.
na skupina. Rasprostire se od Riječkog zaljeva na sje- It stretches from the bay of Rijeka in the north to the
veru pa do ulaza u Kvarnerić, tj. do tzv. Ilovičkih ili entrance into the Kvarnerić, the so-called Ilovik or
Kvarnerskih vrata na krajnjem jugu. Odnosno, od Kvarner gates, in the southernmost point; its eastern-
Podvelebitskog kanala na istoku (vinodolsko-velebit- most point is the Velebit channel (Vinodol-Velebit
ske obale), pa sve do istočnih obala Istre na zapadu. coast) and the east coast of Istria its westernmost point.
Raspoređena je u dva niza otoka: zapadni s Cresom i It is divided into two strings of islands; the western one
Lošinjem, s manjim otocima Unije, Vele i Male Sraka- with Cres and Lošinj and the smaller islands of the Un-
4 Stražičić 1981, 14; Benac et al. 2006. 4 Stražičić 1981, 14; Benac et al. 2006.
5 Rogić 1982, 15; Stražičić 1996a, 38. 5 Rogić 1982, 15; Stražičić 1996a, 38.
6 Stražičić 1996a, 38. 6 Stražičić 1996a, 38.
