Page 152 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 152
bolj prestižnih gostov.32 K razvoju turizma na Brionih gradnja dodatnih hotela za potrebe najotmjenijih gostiju.32
je pripomogla železniška proga proti Pulju. Razvoju turizma na Brijunima pridonijela je i željeznica
prema Puli.
Po Almanahu iz leta 1881 je imel Poreč en hotel Alla
citta di Trieste (lastnik Antonio Ziz), v Pulju je bila ena Prema Almanahu iz 1881. godine, Poreč je imao jedan
menjalnica denarja (cambio valute), katere lastnik je bil hotel Alla citta di Trieste (vl. Antonio Ziz), Pula je imala
Antonio Fragiacomo in dva hotela (Riboli in Pavanello).33 jednu mjenjačnicu (cambio valute), čiji je vlasnik bio An-
Na otoku sv. Nikola je lastnik otoka Benedetto Polesini tonio Fragiacomo, i dva hotela (Riboli i Pavanello).33 Na
dal zgraditi dvorec v toskanskem slogu, kjer je sprejemal otoku Sv. Nikola, vlasnik otoka Benedetto Polesini dao je
obiskovalce. Istega leta je na otoku uredil tudi kopališče.34 sagraditi dvorac u toskanskom stilu u kojem je primao po-
sjetitelje. Iste godine organizirao je kupalište na otoku.34
V zadnjih treh desetletjih 19. stoletja je za območje ob
obali istrskega polotoka značilen začetek turizma in Posljednja tri desetljeća 19. st. na obalnoj crti istarskog
gradnje namestitvenih zmogljivosti (najprej vile, kasneje poluotoka karakterizira početak razvoja turizma i izgrad-
hoteli). V tem obdobju velja poudariti močan napredek nje smještajnih kapaciteta (najprije vile, a kasnije hoteli).
pri gradnji namestitvenih objektov na Opatijski rivieri, U ovom razdoblju možemo istaknuti jak razvoj, osobito u
za kar ima največ zaslug družba Južnih železnic, ki je v izgradnji smještajnih kapaciteta Opatijske rivijere, a za-
tem podjetniškem podvigu zaznala veliko priložnost za slugu pripisati Društvu južnih željeznica koje je u ovom
širitev svojega poslovanja na istrski polotok. Vsekakor je poduzetničkom pothvatu vidjelo veliku priliku proširenja
k razvoju pripomoglo tudi dejstvo, da je bila Opatija leta svog poslovanja i na istarski poluotok. Svakako da je
1889 proglašena za klimatsko zdravilišče in je turizem razvoju pridonijela i činjenica da je Opatija 1889. godine
razvijala predvsem v zimskih mesecih. V tem obdobju je proglašena klimatskim lječilištem te je razvijala pretežito
viden začetek razvoja namestitvenih zmogljivosti tudi v turizam u zimskim mjesecima. U ovom razdoblju uočava
drugih krajih (npr. Brioni, Rabac itd.), čeprav je bila daleč se početak razvoja smještajnih kapaciteta drugih istraže-
najbolj prepoznavna Opatija. Obala istrskega polotoka se nih destinacija (npr. Brijuna, Rapca itd.), ali daleko najjača
je razvijala pretežno kot zdravstvena destinacija z izredno i najprepoznatljivija destinacija bila je Opatija. Najvećim
ugodno klimo (morski zrak, blage zime). Za premožne dijelom obala istarskog poluotoka se razvijala kao zdrav-
avstrijske in madžarske kroge je bivanje na tem območju stvena destinacija s vrlo ugodnom klimom (morski zrak,
v zimskih mesecih predstavljalo oddih, spremembo glede blage zime). Moćnim austrijskim i mađarskim krugovima
na zimske in hladne razmere, kjer so živeli. boravak na ovom području tijekom zimskih mjeseci bio je
odmor, tj. promjena životne sredine od zimskih i hladnih
2. Razvoj namestitvenih zmogljivosti v obdobju od leta područja u kojima su živjeli.
1900 do I. svetovne vojne
2. Razvoj smještajnih kapaciteta u razdoblju od 1900.
V prvih letih 20. stoletja se je nadaljeval intenziven godine do Prvog svjetskog rata
turistični razvoj in gradnja turističnih zmogljivosti. I.
svetovna vojna pa je prekinila podjetniške aktivnosti, ki Početne godine 20. st. bile su samo nastavak proteklih dva-
so bile usmerjene v gradnjo in razvoj novih namestitvenih desetak godina intenzivnog turističkog razvoja i izgrad-
zmogljivosti. Zečević poudarja, da so do leta 1914 obstajali nje smještajnih kapaciteta, a Prvi svjetski rat je prekinuo
idealni pogoji za normalen razvoj in napredek turističnega poduzetničke aktivnosti usmjerene na izgradnju i razvoj
prometa, in sicer potovanje med državami brez potnega novih smještajnih kapaciteta. Zečević ističe da su do 1914.
lista in drugih dokumentov, prosta menjava in možnost godine postojali svi idealni uvjeti za normalno odvijanje
152
je pripomogla železniška proga proti Pulju. Razvoju turizma na Brijunima pridonijela je i željeznica
prema Puli.
Po Almanahu iz leta 1881 je imel Poreč en hotel Alla
citta di Trieste (lastnik Antonio Ziz), v Pulju je bila ena Prema Almanahu iz 1881. godine, Poreč je imao jedan
menjalnica denarja (cambio valute), katere lastnik je bil hotel Alla citta di Trieste (vl. Antonio Ziz), Pula je imala
Antonio Fragiacomo in dva hotela (Riboli in Pavanello).33 jednu mjenjačnicu (cambio valute), čiji je vlasnik bio An-
Na otoku sv. Nikola je lastnik otoka Benedetto Polesini tonio Fragiacomo, i dva hotela (Riboli i Pavanello).33 Na
dal zgraditi dvorec v toskanskem slogu, kjer je sprejemal otoku Sv. Nikola, vlasnik otoka Benedetto Polesini dao je
obiskovalce. Istega leta je na otoku uredil tudi kopališče.34 sagraditi dvorac u toskanskom stilu u kojem je primao po-
sjetitelje. Iste godine organizirao je kupalište na otoku.34
V zadnjih treh desetletjih 19. stoletja je za območje ob
obali istrskega polotoka značilen začetek turizma in Posljednja tri desetljeća 19. st. na obalnoj crti istarskog
gradnje namestitvenih zmogljivosti (najprej vile, kasneje poluotoka karakterizira početak razvoja turizma i izgrad-
hoteli). V tem obdobju velja poudariti močan napredek nje smještajnih kapaciteta (najprije vile, a kasnije hoteli).
pri gradnji namestitvenih objektov na Opatijski rivieri, U ovom razdoblju možemo istaknuti jak razvoj, osobito u
za kar ima največ zaslug družba Južnih železnic, ki je v izgradnji smještajnih kapaciteta Opatijske rivijere, a za-
tem podjetniškem podvigu zaznala veliko priložnost za slugu pripisati Društvu južnih željeznica koje je u ovom
širitev svojega poslovanja na istrski polotok. Vsekakor je poduzetničkom pothvatu vidjelo veliku priliku proširenja
k razvoju pripomoglo tudi dejstvo, da je bila Opatija leta svog poslovanja i na istarski poluotok. Svakako da je
1889 proglašena za klimatsko zdravilišče in je turizem razvoju pridonijela i činjenica da je Opatija 1889. godine
razvijala predvsem v zimskih mesecih. V tem obdobju je proglašena klimatskim lječilištem te je razvijala pretežito
viden začetek razvoja namestitvenih zmogljivosti tudi v turizam u zimskim mjesecima. U ovom razdoblju uočava
drugih krajih (npr. Brioni, Rabac itd.), čeprav je bila daleč se početak razvoja smještajnih kapaciteta drugih istraže-
najbolj prepoznavna Opatija. Obala istrskega polotoka se nih destinacija (npr. Brijuna, Rapca itd.), ali daleko najjača
je razvijala pretežno kot zdravstvena destinacija z izredno i najprepoznatljivija destinacija bila je Opatija. Najvećim
ugodno klimo (morski zrak, blage zime). Za premožne dijelom obala istarskog poluotoka se razvijala kao zdrav-
avstrijske in madžarske kroge je bivanje na tem območju stvena destinacija s vrlo ugodnom klimom (morski zrak,
v zimskih mesecih predstavljalo oddih, spremembo glede blage zime). Moćnim austrijskim i mađarskim krugovima
na zimske in hladne razmere, kjer so živeli. boravak na ovom području tijekom zimskih mjeseci bio je
odmor, tj. promjena životne sredine od zimskih i hladnih
2. Razvoj namestitvenih zmogljivosti v obdobju od leta područja u kojima su živjeli.
1900 do I. svetovne vojne
2. Razvoj smještajnih kapaciteta u razdoblju od 1900.
V prvih letih 20. stoletja se je nadaljeval intenziven godine do Prvog svjetskog rata
turistični razvoj in gradnja turističnih zmogljivosti. I.
svetovna vojna pa je prekinila podjetniške aktivnosti, ki Početne godine 20. st. bile su samo nastavak proteklih dva-
so bile usmerjene v gradnjo in razvoj novih namestitvenih desetak godina intenzivnog turističkog razvoja i izgrad-
zmogljivosti. Zečević poudarja, da so do leta 1914 obstajali nje smještajnih kapaciteta, a Prvi svjetski rat je prekinuo
idealni pogoji za normalen razvoj in napredek turističnega poduzetničke aktivnosti usmjerene na izgradnju i razvoj
prometa, in sicer potovanje med državami brez potnega novih smještajnih kapaciteta. Zečević ističe da su do 1914.
lista in drugih dokumentov, prosta menjava in možnost godine postojali svi idealni uvjeti za normalno odvijanje
152
