Page 28 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 28
Slika 8: Grb Istrske županije v Republiki Hrvaški28
Slika 8: Grb Istarske županije u Republici Hrvatskoj28
za oblikovanje županj na Hrvaškem,29 regija. U Hrvatskoj je situacija bila
na temelju katerega je bila oblikovna potpuno drugačija. Zakon o područjima
tudi Istrska županja. Županja je bila županija, gradova i općina u Republici
formalno konstituirana 16. aprila 1993 Hrvatskoj27 iz 1992. godine bio je temelj
v Pazinu. Po statutu30 županijo sestavlja oblikovanja županija u Hrvatskoj29, te
10 mest in 31 občin, pri čemer pa obal- temelj i za oblikovanje Istarske župani-
ni del severovzhodne Istre, vključno je. Županija je formalno konstituirana
z Opatijsko riviero (do zaliva Preluka 16. travnja 1993. u Pazinu. U skladu
pri Reki), ni del Istrske županije. Grb sa statutom30, županija se sastoji od 10
županije prikazuje Slika 8, kjer je raz- gradova i 31 općine, pri čemu obalni dio
vidno, da je koza kot simbol Istre znova sjeveroistočne Istre, uključujući opa-
obujena. Koza kot simbol se velikokrat tijsku rivijeru (do zaljeva Preluka kod
pojavlja tudi na slovenski strani. V for- Rijeke), nije dio Istarske županije. Grb
malnem smislu pa v simbolih sloven- županije prikazuje slika 8, na kojoj se
skih obalnih občin ni prisotna. vidi da je koza ponovno oživljena kao
simbol Istre. Koza kao simbol mnogo
se puta pojavljuje i na slovenskoj stra-
ni. U formalnom smislu i u simbolima
slovenskih obalnih općina nije prisutna.
3. Razvoj turizma v Istri 3. Razvoj turizma u Istri
Za območje kronske dežele Avstrijskega primorja, še Za područje krunske zemlje Austrijskog primorja, pose-
posebej pa njen obalni del (pogosto imenovan tudi Av- bice za njezin obalni dio (često zvan i Austrijskom rivije-
strijska riviera), je bil v drugi polovici 19. stoletja značilen rom), u drugoj polovici 19. stoljeća je bio karakterističan
intenziven turistični razvoj. Kraji ob morju, predvsem intenzivan turistički razvoj. Mjesta uz more, prije svega
Opatija, Gradež in Portorož, so se ob pojavu modernih Opatija, Grado i Portorož, uz pojavu suvremenih oblika
oblik turizma razvijali v morske zdraviliške (zdravstvene) turizma razvijala su se u lječilišne (zdravstvene) i kupa-
in kopališke destinacije. Pri tem velja omeniti, da so se lišne destinacije na moru. Pritom valja spomenuti da su se
počasneje in v manjši meri turistično razvijali tudi drugi sporije i u manjoj mjeri turistički razvijali i drugi krajevi,
kraji, kot na primer Strunjan in druga mesta ob zahodni na primjer Strunjan i druga mjesta duž zapadne obale Istre
obali Istre ter nekateri otoki. Pri tem so se ta središča uve- te neki otoci. Ti su se centri razvili u ljetne destinacije tek
ljavila kot poletne destinacije šele proti koncu 19. stoletja, krajem 19. stoljeća, a prije toga bili su poznatiji, posebi-
pred tem pa so bile bolj poznane, še posebej Opatije in ce Opatija i Lošinj, kao destinacije za bijeg od hladnih
Lošinj, kot destinacije za pobeg pred mrzlimi kontinental- kontinentalnih zima31. Neke važne ličnosti, kao što su dr.
nimi zimami.31 Nekatere pomembne osebnosti, kot so dr. Juraj Matija Šporer, dr. Šime Mandić, liječnik Leopold
Juraj Matija Šporer, dr. Šime Mandić, zdravnik Leopold von Schrötter, generalni direktor društva Južnih želje-
von Schrötter, generalni direktor Družbe Južnih železnic znica Friedrich Julius Schüler (vidi sliku 9), dr. Theodor
Friederich Julius Schüller (glej Sliko 9), dr. Theodor Bil- Billroth i dr. Julius Glax, odigrali su odlučujuću ulogu u
lroth in dr. Julius Glax so odločilno pripomogli k razvoju razvoju lječilišnog (zdravstvenog) turizma u Opatiji. Ni-
28
Slika 8: Grb Istarske županije u Republici Hrvatskoj28
za oblikovanje županj na Hrvaškem,29 regija. U Hrvatskoj je situacija bila
na temelju katerega je bila oblikovna potpuno drugačija. Zakon o područjima
tudi Istrska županja. Županja je bila županija, gradova i općina u Republici
formalno konstituirana 16. aprila 1993 Hrvatskoj27 iz 1992. godine bio je temelj
v Pazinu. Po statutu30 županijo sestavlja oblikovanja županija u Hrvatskoj29, te
10 mest in 31 občin, pri čemer pa obal- temelj i za oblikovanje Istarske župani-
ni del severovzhodne Istre, vključno je. Županija je formalno konstituirana
z Opatijsko riviero (do zaliva Preluka 16. travnja 1993. u Pazinu. U skladu
pri Reki), ni del Istrske županije. Grb sa statutom30, županija se sastoji od 10
županije prikazuje Slika 8, kjer je raz- gradova i 31 općine, pri čemu obalni dio
vidno, da je koza kot simbol Istre znova sjeveroistočne Istre, uključujući opa-
obujena. Koza kot simbol se velikokrat tijsku rivijeru (do zaljeva Preluka kod
pojavlja tudi na slovenski strani. V for- Rijeke), nije dio Istarske županije. Grb
malnem smislu pa v simbolih sloven- županije prikazuje slika 8, na kojoj se
skih obalnih občin ni prisotna. vidi da je koza ponovno oživljena kao
simbol Istre. Koza kao simbol mnogo
se puta pojavljuje i na slovenskoj stra-
ni. U formalnom smislu i u simbolima
slovenskih obalnih općina nije prisutna.
3. Razvoj turizma v Istri 3. Razvoj turizma u Istri
Za območje kronske dežele Avstrijskega primorja, še Za područje krunske zemlje Austrijskog primorja, pose-
posebej pa njen obalni del (pogosto imenovan tudi Av- bice za njezin obalni dio (često zvan i Austrijskom rivije-
strijska riviera), je bil v drugi polovici 19. stoletja značilen rom), u drugoj polovici 19. stoljeća je bio karakterističan
intenziven turistični razvoj. Kraji ob morju, predvsem intenzivan turistički razvoj. Mjesta uz more, prije svega
Opatija, Gradež in Portorož, so se ob pojavu modernih Opatija, Grado i Portorož, uz pojavu suvremenih oblika
oblik turizma razvijali v morske zdraviliške (zdravstvene) turizma razvijala su se u lječilišne (zdravstvene) i kupa-
in kopališke destinacije. Pri tem velja omeniti, da so se lišne destinacije na moru. Pritom valja spomenuti da su se
počasneje in v manjši meri turistično razvijali tudi drugi sporije i u manjoj mjeri turistički razvijali i drugi krajevi,
kraji, kot na primer Strunjan in druga mesta ob zahodni na primjer Strunjan i druga mjesta duž zapadne obale Istre
obali Istre ter nekateri otoki. Pri tem so se ta središča uve- te neki otoci. Ti su se centri razvili u ljetne destinacije tek
ljavila kot poletne destinacije šele proti koncu 19. stoletja, krajem 19. stoljeća, a prije toga bili su poznatiji, posebi-
pred tem pa so bile bolj poznane, še posebej Opatije in ce Opatija i Lošinj, kao destinacije za bijeg od hladnih
Lošinj, kot destinacije za pobeg pred mrzlimi kontinental- kontinentalnih zima31. Neke važne ličnosti, kao što su dr.
nimi zimami.31 Nekatere pomembne osebnosti, kot so dr. Juraj Matija Šporer, dr. Šime Mandić, liječnik Leopold
Juraj Matija Šporer, dr. Šime Mandić, zdravnik Leopold von Schrötter, generalni direktor društva Južnih želje-
von Schrötter, generalni direktor Družbe Južnih železnic znica Friedrich Julius Schüler (vidi sliku 9), dr. Theodor
Friederich Julius Schüller (glej Sliko 9), dr. Theodor Bil- Billroth i dr. Julius Glax, odigrali su odlučujuću ulogu u
lroth in dr. Julius Glax so odločilno pripomogli k razvoju razvoju lječilišnog (zdravstvenog) turizma u Opatiji. Ni-
28
