Page 351 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 351
ezave Reke in Pulja z glavnim mestom monarhije so turizma u Istri. Prometna povezanost Rijeke i Pule sa sre-
pripomogle k razvoju turizma v Opatiji, Lovranu, Pulju, dištem monarhije doprinijela je razvoju turizma u Opatiji,
Portorožu, na Brionih in v drugih krajih. Primorski del Lovranu, Puli, Portorožu, na Brijunima i u drugim mje-
Istre se je promoviral kot »Avstrijska riviera«, pri tem pa stima. Primorski dio Istre promovirao se kao „Austrijska
so za promocijo uporabljali različne medije. V turističnih rivijera“, pri čemu su se koristili različiti mediji. Opisi
vodičih in brošurah so bile opisane naravne lepote, name- prirodnih ljepota, smještajnih kapaciteta i korisne infor-
stitvene zmogljivosti in uporabne informacije za turiste. macije za turiste objavljivani su u turističkim vodičima i
Že zelo zgodaj so bili v uporabi tudi plakati ter oglasi brošurama. Vrlo rano počeli su se primjenjivati i plakati
v časopisih in revijah. Obogateni so bili z ilustracijami, te oglasi u novinama i časopisima. Obogaćivani su ilu-
najprej s črno-belimi, kasneje pa z barvnimi. Pomemb- stracijama, najprije u crno-bijeloj tehnici, a zatim i u boji.
nost promocije so prepoznali tudi majhni podjetniki, ki Važnost promocije prepoznali su i mali poduzetnici koji
so svoje namestitvene objekte oglaševali v publikacijah in su svoje smještajne kapacitete oglašavali u publikacijama,
pri tem izpostavili posebnosti in konkurenčne prednosti ističući osobitosti i konkurentske prednosti svojih obje-
svojih objektov. kata.
Obdobje med obema svetovnima vojnama je zaznamovala Razdoblje između dva svjetska rata obilježeno je vladavi-
vladavina Italije. To je obdobje stagnacije v razvoju tu- nom Italije. To se vrijeme smatra razdobljem stagnacije u
rizma. Na turističnem trgu je prišlo do repozicioniranja. razvoju turizma. Došlo je do repozicioniranja na turistič-
Naziv avstrijske riviere in podoba mondenih turističnih kom tržištu. Izgubljen je epitet Austrijske rivijere i imidž
krajev sta bila izgubljena, istrske destinacije postanejo de- mondenih turističkih mjesta koja postaju destinacije
stinacije morja in sonca. Razvijata se kopališki in športni sunca i mora. Razvija se kupališni i sportski turizam. U
turizem. Pri promociji se še naprej uporabljajo preverjeni promociji se nadalje koriste provjereni mediji, kao što su
mediji, kot so turistični vodiči, časopisi, revije, plakati in turistički vodiči, novine, časopisi, plakati i letci.
letaki.
Nakon Drugog svjetskog rata, razvoj turizma poprima
Po koncu Druge svetovne vojne je šel razvoj turizma v sasvim druge dimenzije. Turizmu se nije davao veliki
povsem drugo smer. To je bil čas obnove in turizmu niso značaj, a turističko gospodarstvo bilo je okrenuto doma-
dajali velikega pomena. Intenzivnejši razvoj turizma se je ćem tržištu. Intenzivniji razvoj turizma započeo je nakon
začel po letu 1950, ko se je Jugoslavija, katere del je bila 1950. godine kada se Jugoslavija, u čijem se sastavu na-
tudi Istra, odprla za tuje trge. Turizem je temeljil na kon- lazila Istra, otvara prema inozemnom tržištu. Turizam se
ceptu sonca in morja, turistične destinacije pa so se, z red- temeljio na konceptu sunca i mora, a turističke su se de-
kimi izjemami, pozicionirale kot cenovno ugodne glede stinacije s rijetkim izuzecima pozicionirale kao cjenovno
na tujo konkurenco. Začela se je organizirana promocija povoljne u odnosu na inozemnu konkurenciju. Pristupilo
turistične ponudbe v okviru turističnih zvez in turističnih se organiziranoj promociji turističke ponude u okviru
društev ter gospodarskih subjektov, bilo pa je tudi veliko turističkih saveza i turističkih društava te gospodarskih
kritik na račun premajhnih vlaganj v promocijo. subjekata, ali postojale su i brojne kritike na račun nedo-
statnog ulaganja u promociju.
Po razpadu Jugoslavije leta 1991 je večji del Istre pripadel
Hrvaški. V Istri je turizem trpel za posledicami Domo- Nakon raspada Jugoslavije 1991. godine Istra je većim
vinske vojne in tranzicije, nato pa so se ponovno začela dijelom pripala Hrvatskoj, a manjim Sloveniji. Turizam
prizadevanja za promocijo turizma, tokrat v okviru turi- u Istri je trpio posljedice Domovinskog rata i tranzicije,
stičnih skupnosti, ki so bile usmerjene na repozicioniranje nakon čega su ponovno organizirani napori u promociji
351
pripomogle k razvoju turizma v Opatiji, Lovranu, Pulju, dištem monarhije doprinijela je razvoju turizma u Opatiji,
Portorožu, na Brionih in v drugih krajih. Primorski del Lovranu, Puli, Portorožu, na Brijunima i u drugim mje-
Istre se je promoviral kot »Avstrijska riviera«, pri tem pa stima. Primorski dio Istre promovirao se kao „Austrijska
so za promocijo uporabljali različne medije. V turističnih rivijera“, pri čemu su se koristili različiti mediji. Opisi
vodičih in brošurah so bile opisane naravne lepote, name- prirodnih ljepota, smještajnih kapaciteta i korisne infor-
stitvene zmogljivosti in uporabne informacije za turiste. macije za turiste objavljivani su u turističkim vodičima i
Že zelo zgodaj so bili v uporabi tudi plakati ter oglasi brošurama. Vrlo rano počeli su se primjenjivati i plakati
v časopisih in revijah. Obogateni so bili z ilustracijami, te oglasi u novinama i časopisima. Obogaćivani su ilu-
najprej s črno-belimi, kasneje pa z barvnimi. Pomemb- stracijama, najprije u crno-bijeloj tehnici, a zatim i u boji.
nost promocije so prepoznali tudi majhni podjetniki, ki Važnost promocije prepoznali su i mali poduzetnici koji
so svoje namestitvene objekte oglaševali v publikacijah in su svoje smještajne kapacitete oglašavali u publikacijama,
pri tem izpostavili posebnosti in konkurenčne prednosti ističući osobitosti i konkurentske prednosti svojih obje-
svojih objektov. kata.
Obdobje med obema svetovnima vojnama je zaznamovala Razdoblje između dva svjetska rata obilježeno je vladavi-
vladavina Italije. To je obdobje stagnacije v razvoju tu- nom Italije. To se vrijeme smatra razdobljem stagnacije u
rizma. Na turističnem trgu je prišlo do repozicioniranja. razvoju turizma. Došlo je do repozicioniranja na turistič-
Naziv avstrijske riviere in podoba mondenih turističnih kom tržištu. Izgubljen je epitet Austrijske rivijere i imidž
krajev sta bila izgubljena, istrske destinacije postanejo de- mondenih turističkih mjesta koja postaju destinacije
stinacije morja in sonca. Razvijata se kopališki in športni sunca i mora. Razvija se kupališni i sportski turizam. U
turizem. Pri promociji se še naprej uporabljajo preverjeni promociji se nadalje koriste provjereni mediji, kao što su
mediji, kot so turistični vodiči, časopisi, revije, plakati in turistički vodiči, novine, časopisi, plakati i letci.
letaki.
Nakon Drugog svjetskog rata, razvoj turizma poprima
Po koncu Druge svetovne vojne je šel razvoj turizma v sasvim druge dimenzije. Turizmu se nije davao veliki
povsem drugo smer. To je bil čas obnove in turizmu niso značaj, a turističko gospodarstvo bilo je okrenuto doma-
dajali velikega pomena. Intenzivnejši razvoj turizma se je ćem tržištu. Intenzivniji razvoj turizma započeo je nakon
začel po letu 1950, ko se je Jugoslavija, katere del je bila 1950. godine kada se Jugoslavija, u čijem se sastavu na-
tudi Istra, odprla za tuje trge. Turizem je temeljil na kon- lazila Istra, otvara prema inozemnom tržištu. Turizam se
ceptu sonca in morja, turistične destinacije pa so se, z red- temeljio na konceptu sunca i mora, a turističke su se de-
kimi izjemami, pozicionirale kot cenovno ugodne glede stinacije s rijetkim izuzecima pozicionirale kao cjenovno
na tujo konkurenco. Začela se je organizirana promocija povoljne u odnosu na inozemnu konkurenciju. Pristupilo
turistične ponudbe v okviru turističnih zvez in turističnih se organiziranoj promociji turističke ponude u okviru
društev ter gospodarskih subjektov, bilo pa je tudi veliko turističkih saveza i turističkih društava te gospodarskih
kritik na račun premajhnih vlaganj v promocijo. subjekata, ali postojale su i brojne kritike na račun nedo-
statnog ulaganja u promociju.
Po razpadu Jugoslavije leta 1991 je večji del Istre pripadel
Hrvaški. V Istri je turizem trpel za posledicami Domo- Nakon raspada Jugoslavije 1991. godine Istra je većim
vinske vojne in tranzicije, nato pa so se ponovno začela dijelom pripala Hrvatskoj, a manjim Sloveniji. Turizam
prizadevanja za promocijo turizma, tokrat v okviru turi- u Istri je trpio posljedice Domovinskog rata i tranzicije,
stičnih skupnosti, ki so bile usmerjene na repozicioniranje nakon čega su ponovno organizirani napori u promociji
351
