Page 139 - Hrobat Virloget, Katja, et al., eds. (2015). Stone narratives: heritage, mobility, performance. University of Primorska Press, Koper.
P. 139
Sažetci
Tumačenja kamena u Krasu jučer, danas i sutra
Jasna Fakin Bajec
Svrha ovog rada je prikazati proces, kako je kamen u Krasu kao tipičan element prirod-
nog krajolika u diskursu izgradnje i učvršćivanja regionalnog identiteta postao glavni sim-
bol prepoznavanja, za koji nositelji imaju različita tumačenja. Iako se identitet regije počeo
formirati u 19. stoljeću, njegova se važnost ponovno počela učvršćivati i produbljivati s ne-
zavisnošću Slovenije, osobito sa intenzivnijim suočavanjem naroda Krasa s procesima glo-
balizacije. Oni su, između ostalog, potaknuli relokalizaciju i otkrili tradicionalne elemente
u području prirode i načina života, ali su u moderno doba dobili druge funkcije i značenja
za razliku od onih u prošlosti. U radu će biti prikazani različiti načini upotrebe kamena u
Krasu tijekom vremena (glavni građevinski materijal, simbol siromaštva, dekorativni ele-
ment, simbol statusa, element identiteta, i dr.), s naglaskom na prezentaciju, kako se iden-
tificira uloga i kakav značaj imaju različiti akteri (lokalni političari, stručnjaci, gospodar-
stvenici, lokalno stanovništvo). Sa sigurnošću možemo reći da danas kamen Krasa više ne
odražava simbol siromaštva kao prije nekoliko desetljeća, nego je postao važan generator
koji povezuje način života u prošlosti sa sadašnjošću, postupno razvijajući svijest da bi tre-
bao postati izvor održivog razvoja.
Ključne riječi: Kras, kamen, lokalni identitet, baština
Ognjišta u Vipavskoj dolini
Špela Ledinek Lozej
Na temelju proučavanju različitih izvora, članak predstavlja ognjišta prema obliku, struk-
turi i građi, te njihovoj promjeni u Vipavskoj dolini. Starija su ognjišta bila niska, prostrana
i izgrađena od kamena. S razvojem ona se smanjuju u volumenu te postaju viša. Podizanje
ognjišta podudarilo se s razvojem napa i dimnjaka za ispuštanja dima. Mlađa ognjišta po-
stavljali su na drvene, kamene ili od cigle noseće stupove; ona u bogatijim kućama bila su sa-
stavljena od klesanaca te su imala likovno oblikovanje i dekoraciju od geometrijskih ili bilj-
nih motiva. U nastavku je opisano daljnje korištenje i primjena ognjišta u svakodnevnom
137
Tumačenja kamena u Krasu jučer, danas i sutra
Jasna Fakin Bajec
Svrha ovog rada je prikazati proces, kako je kamen u Krasu kao tipičan element prirod-
nog krajolika u diskursu izgradnje i učvršćivanja regionalnog identiteta postao glavni sim-
bol prepoznavanja, za koji nositelji imaju različita tumačenja. Iako se identitet regije počeo
formirati u 19. stoljeću, njegova se važnost ponovno počela učvršćivati i produbljivati s ne-
zavisnošću Slovenije, osobito sa intenzivnijim suočavanjem naroda Krasa s procesima glo-
balizacije. Oni su, između ostalog, potaknuli relokalizaciju i otkrili tradicionalne elemente
u području prirode i načina života, ali su u moderno doba dobili druge funkcije i značenja
za razliku od onih u prošlosti. U radu će biti prikazani različiti načini upotrebe kamena u
Krasu tijekom vremena (glavni građevinski materijal, simbol siromaštva, dekorativni ele-
ment, simbol statusa, element identiteta, i dr.), s naglaskom na prezentaciju, kako se iden-
tificira uloga i kakav značaj imaju različiti akteri (lokalni političari, stručnjaci, gospodar-
stvenici, lokalno stanovništvo). Sa sigurnošću možemo reći da danas kamen Krasa više ne
odražava simbol siromaštva kao prije nekoliko desetljeća, nego je postao važan generator
koji povezuje način života u prošlosti sa sadašnjošću, postupno razvijajući svijest da bi tre-
bao postati izvor održivog razvoja.
Ključne riječi: Kras, kamen, lokalni identitet, baština
Ognjišta u Vipavskoj dolini
Špela Ledinek Lozej
Na temelju proučavanju različitih izvora, članak predstavlja ognjišta prema obliku, struk-
turi i građi, te njihovoj promjeni u Vipavskoj dolini. Starija su ognjišta bila niska, prostrana
i izgrađena od kamena. S razvojem ona se smanjuju u volumenu te postaju viša. Podizanje
ognjišta podudarilo se s razvojem napa i dimnjaka za ispuštanja dima. Mlađa ognjišta po-
stavljali su na drvene, kamene ili od cigle noseće stupove; ona u bogatijim kućama bila su sa-
stavljena od klesanaca te su imala likovno oblikovanje i dekoraciju od geometrijskih ili bilj-
nih motiva. U nastavku je opisano daljnje korištenje i primjena ognjišta u svakodnevnom
137
