Page 140 - Hrobat Virloget, Katja, et al., eds. (2015). Stone narratives: heritage, mobility, performance. University of Primorska Press, Koper.
P. 140
stone narratives
životu, te njegova metaforička dimenzija, tj. sjećanja, ideje i slike, oblikovane u svakodnev-
noj praksi, a na temelju utvrđenih ili ugovorenih vrijednosti.
Ključne riječi: ognjišta, Vipavska dolina, kamena gradnja
Sadnja, uzgoj i razmnožavanje kamena
Bojan Baskar
U članku se iznosi uvjerenje da kamenje raste (u zemlji) i razmnožava se. Na tragove tih
uvjerenja nailazimo na različitim kontinentima, a daleko najveći broj zapisa proizlazi iz Eu-
rope, koja je u tim uvjerenjima po svemu sudeći prednjačila. Dok ih je moderna znanost po-
lako gurnula u drugi plan, ta uvjerenja bila su vrlo prisutna u mislima i istraživanjima ra-
nijih filozofa, kemičara, fizičara, mineraloga, i dr., zbog toga su bogato dokumentirana u
znanstvenoj literaturi 18. stoljeća. Članak međusobno povezuje tu europsku tradiciju sa et-
nografskim i folklornim svjedočanstvima iz drugih krajeva svijeta.
Ključne riječi: vjerovanje, kamenje, kamenje, koje raste, metali, rana novovjekovna znanost,
etnografija
Mitska tradicija u kamenu: »Šmrkave« babe kao elementi obreda
prijelaza i društvene kontrole
Katja Hrobat Virloget
Članak je nastao iz folklora o kamenim babama, koje utjelovljuju odbojne stare žene. Per-
cepcija kamena kao živog bića podsjeća na slične percepcije ne-zapadnih kultura, prema ko-
jima, oblik je taj koji daje život. Autorica iznosi neka nova otkrića o kamenim babama iz
Krasa, Brkina i Istre i sažima neka novija otkrića u vezi s mitološkim kontekstom baba. Ka-
mene babe su uključene u određene godišnje rituale. U folkloru, vjerovanja i običaji su po-
vezali arhaičnu žensku mitsku figuru sa vitalnim i plodnim, ali degradiranim starim oso-
binama. Iako je lik babe raširen u slavenskih zemljama, groteskan dječji običaji ljubljenja
kamena prilikom prve posjete gradu, zemljištu ili šumi, prisutan je jedino u određenim re-
gijama od gornjeg Jadrana do Francuske. Autorica povezuje ove specifične folklorne tradi-
cije (pripovjedke i rituale) sa ostacima određenih obreda inicijacije prilikom ulaska u odre-
đeno područje ili izlaska iz vlastitog područja, što može biti interpretirano u kontekstu
teritorijalnih i društvenih obreda. U isto vrijeme, ove vrste figura su upotrebljavane kao
snažan element društvene kontrole djece. Prema tome, tradicija baba daje značenje dijelo-
vima krajolika i kulturno obrazuje pojedinca – ograničavajući kretanje u krajoliku i odre-
đujući socijalni status.
Ključne riječi: živi kamen, baba, obredni prijelaz, obredi inicijacije, folklor, Kras
Posjet krškog podzemlja: razvoj spiljskog turizma u Sloveniji
Petra Kavrečič
Spiljski turizam je jedan od najstarijih oblika turističke djelatnosti koji se razvio u krškom
području slovenskog teritorija. Kameni svijet spilja zaintrigirao je znatiželjni duh pusto-
lova i istraživača koji su tražili da otkriju tajne krškog podzemlja. U razdoblju prije razvo-
ja modernog turizma razlog posjeta spiljama bio je predmet brojnih čimbenika; jedan od
njih bio je povezan s vjerom, iako su glavni motivi za posjet podzemnim svijetu bili zna-
tiželja, istraživanje i avanturizam. Spilje kao npr. Postojnska jama, Škocjanske jame, spilja
138
životu, te njegova metaforička dimenzija, tj. sjećanja, ideje i slike, oblikovane u svakodnev-
noj praksi, a na temelju utvrđenih ili ugovorenih vrijednosti.
Ključne riječi: ognjišta, Vipavska dolina, kamena gradnja
Sadnja, uzgoj i razmnožavanje kamena
Bojan Baskar
U članku se iznosi uvjerenje da kamenje raste (u zemlji) i razmnožava se. Na tragove tih
uvjerenja nailazimo na različitim kontinentima, a daleko najveći broj zapisa proizlazi iz Eu-
rope, koja je u tim uvjerenjima po svemu sudeći prednjačila. Dok ih je moderna znanost po-
lako gurnula u drugi plan, ta uvjerenja bila su vrlo prisutna u mislima i istraživanjima ra-
nijih filozofa, kemičara, fizičara, mineraloga, i dr., zbog toga su bogato dokumentirana u
znanstvenoj literaturi 18. stoljeća. Članak međusobno povezuje tu europsku tradiciju sa et-
nografskim i folklornim svjedočanstvima iz drugih krajeva svijeta.
Ključne riječi: vjerovanje, kamenje, kamenje, koje raste, metali, rana novovjekovna znanost,
etnografija
Mitska tradicija u kamenu: »Šmrkave« babe kao elementi obreda
prijelaza i društvene kontrole
Katja Hrobat Virloget
Članak je nastao iz folklora o kamenim babama, koje utjelovljuju odbojne stare žene. Per-
cepcija kamena kao živog bića podsjeća na slične percepcije ne-zapadnih kultura, prema ko-
jima, oblik je taj koji daje život. Autorica iznosi neka nova otkrića o kamenim babama iz
Krasa, Brkina i Istre i sažima neka novija otkrića u vezi s mitološkim kontekstom baba. Ka-
mene babe su uključene u određene godišnje rituale. U folkloru, vjerovanja i običaji su po-
vezali arhaičnu žensku mitsku figuru sa vitalnim i plodnim, ali degradiranim starim oso-
binama. Iako je lik babe raširen u slavenskih zemljama, groteskan dječji običaji ljubljenja
kamena prilikom prve posjete gradu, zemljištu ili šumi, prisutan je jedino u određenim re-
gijama od gornjeg Jadrana do Francuske. Autorica povezuje ove specifične folklorne tradi-
cije (pripovjedke i rituale) sa ostacima određenih obreda inicijacije prilikom ulaska u odre-
đeno područje ili izlaska iz vlastitog područja, što može biti interpretirano u kontekstu
teritorijalnih i društvenih obreda. U isto vrijeme, ove vrste figura su upotrebljavane kao
snažan element društvene kontrole djece. Prema tome, tradicija baba daje značenje dijelo-
vima krajolika i kulturno obrazuje pojedinca – ograničavajući kretanje u krajoliku i odre-
đujući socijalni status.
Ključne riječi: živi kamen, baba, obredni prijelaz, obredi inicijacije, folklor, Kras
Posjet krškog podzemlja: razvoj spiljskog turizma u Sloveniji
Petra Kavrečič
Spiljski turizam je jedan od najstarijih oblika turističke djelatnosti koji se razvio u krškom
području slovenskog teritorija. Kameni svijet spilja zaintrigirao je znatiželjni duh pusto-
lova i istraživača koji su tražili da otkriju tajne krškog podzemlja. U razdoblju prije razvo-
ja modernog turizma razlog posjeta spiljama bio je predmet brojnih čimbenika; jedan od
njih bio je povezan s vjerom, iako su glavni motivi za posjet podzemnim svijetu bili zna-
tiželja, istraživanje i avanturizam. Spilje kao npr. Postojnska jama, Škocjanske jame, spilja
138
