Page 312 - Vinkler, Jonatan, in Jernej Weiss. ur. 2014. Musica et Artes: ob osemdesetletnici Primoža Kureta. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 312
musica et artes
ri razglednice te jedan račun. Ovaj će se tekst zadržati na rezultatima istra-
živanja o dijelu tih izložaka, dok će neko buduće istraživanje o art décou u
HGZ-u zasigurno morati obuhvatiti barem deseterostruko više građe.
Identificirala sam 15 autora likovnog oblikovanja rođenih između 1873.
i 1903. godine. Šestorica će biti detaljnije predstavljena u tekstu (Tomislav
Krizman, Ivo Tijardović, Radovan Tommaseo, Dušan Janković, Marko Ra-
šica i Tone Kralj). Uz njih su bile izložene ilustrirane korice notnih izdanja ili
naslovnice koncertnih programa sljedećih autora:
Oto Antonini (1892–1959): klavirski izvadak opere Medvedgradska
kraljica Luje Šafraneka-Kavića (Zagreb: [Albini], 1928);
Ljubo Babić (1890–1974): klavirski izvadak opere Porin Vatroslava
Lisinskog (Zagreb: Hrvatska filharmonija, 1919);
Joso Bužan (1873–1936): koncertni program Hrvatskog pjevačkog
društva Kolo 1922.;
Sergije Glumac (1903–1964): memorandom Studija Gussich-Feller,
dopis iz 1933.;
Natalija Sergejevna Gončarova (1881–1962): izdanje skladbe Le po-
isson d’or Lorda Bernersa (London: Chester, 1919);
Vladimir Kirin (1894–1963): izdanje skladbe Hrvatski plesovi Žige
Hirschlera (Zagreb: Kugli, 1920);
Jozo Kljaković (1889–1969): program koncerta Maje Strozzi-Pečić i
Bele Pečića 1919.;
Hans Neumann (1888–1960): klavirski izvadak opere Postolar iz
Delfta Blagoja Berse (Wien: Doblinger, 1918);
Vladimir Ivanovič Žedrinski (1899–1974): portreti i karikature u
časopisu Zvuk 1933/34.
Trinaest autora je djelovalo na području Kraljevine SHS, a među nji-
ma je devetero sudjelovalo na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1925., što je
podatak koji ukazuje kako su se dizajnom glazbenih izdanja (nota i kon-
certnih programa) bavili uistinu ponajbolji likovni umjetnici.10 Kao što bi
se i očekivalo, najbrojniji su hrvatski autori, njih deset. Nadalje, tu je dvo-
10 U Parizu su izlagali: Ljubo Babić, Dušan Janković, Vladimir Kirin, Jozo Kljaković, Tone Kralj,
Tomislav Krizman, Marko Rašica (unutar predstavnika zagrebačke Obrtne škole), Radovan
Tommaseo i Vladimir Žedrinski. Usp. katalog Exposition internationale des arts décoratifs et indu-
striels modernes: Section du Royaume des Serbes, Croates et Slovénes, http://dizbi.hazu.hr/?documentIn-
dex=1&docid=2455 (12. 1. 2015).
310
ri razglednice te jedan račun. Ovaj će se tekst zadržati na rezultatima istra-
živanja o dijelu tih izložaka, dok će neko buduće istraživanje o art décou u
HGZ-u zasigurno morati obuhvatiti barem deseterostruko više građe.
Identificirala sam 15 autora likovnog oblikovanja rođenih između 1873.
i 1903. godine. Šestorica će biti detaljnije predstavljena u tekstu (Tomislav
Krizman, Ivo Tijardović, Radovan Tommaseo, Dušan Janković, Marko Ra-
šica i Tone Kralj). Uz njih su bile izložene ilustrirane korice notnih izdanja ili
naslovnice koncertnih programa sljedećih autora:
Oto Antonini (1892–1959): klavirski izvadak opere Medvedgradska
kraljica Luje Šafraneka-Kavića (Zagreb: [Albini], 1928);
Ljubo Babić (1890–1974): klavirski izvadak opere Porin Vatroslava
Lisinskog (Zagreb: Hrvatska filharmonija, 1919);
Joso Bužan (1873–1936): koncertni program Hrvatskog pjevačkog
društva Kolo 1922.;
Sergije Glumac (1903–1964): memorandom Studija Gussich-Feller,
dopis iz 1933.;
Natalija Sergejevna Gončarova (1881–1962): izdanje skladbe Le po-
isson d’or Lorda Bernersa (London: Chester, 1919);
Vladimir Kirin (1894–1963): izdanje skladbe Hrvatski plesovi Žige
Hirschlera (Zagreb: Kugli, 1920);
Jozo Kljaković (1889–1969): program koncerta Maje Strozzi-Pečić i
Bele Pečića 1919.;
Hans Neumann (1888–1960): klavirski izvadak opere Postolar iz
Delfta Blagoja Berse (Wien: Doblinger, 1918);
Vladimir Ivanovič Žedrinski (1899–1974): portreti i karikature u
časopisu Zvuk 1933/34.
Trinaest autora je djelovalo na području Kraljevine SHS, a među nji-
ma je devetero sudjelovalo na Međunarodnoj izložbi u Parizu 1925., što je
podatak koji ukazuje kako su se dizajnom glazbenih izdanja (nota i kon-
certnih programa) bavili uistinu ponajbolji likovni umjetnici.10 Kao što bi
se i očekivalo, najbrojniji su hrvatski autori, njih deset. Nadalje, tu je dvo-
10 U Parizu su izlagali: Ljubo Babić, Dušan Janković, Vladimir Kirin, Jozo Kljaković, Tone Kralj,
Tomislav Krizman, Marko Rašica (unutar predstavnika zagrebačke Obrtne škole), Radovan
Tommaseo i Vladimir Žedrinski. Usp. katalog Exposition internationale des arts décoratifs et indu-
striels modernes: Section du Royaume des Serbes, Croates et Slovénes, http://dizbi.hazu.hr/?documentIn-
dex=1&docid=2455 (12. 1. 2015).
310
