Page 313 - Vinkler, Jonatan, in Jernej Weiss. ur. 2014. Musica et Artes: ob osemdesetletnici Primoža Kureta. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 313
art déco u hrvatskom glazbenom zavodu u zagrebu ...
je Rusa, emigranata u različite zemlje i u različitim kontekstima: Natali-
ja Gončarova je već od 1914. živjela u Parizu, a mladi Vladimir Žedrinski
je 1920. s obitelju prispio kao izbjeglica u Kraljevinu SHS. Među autorima
se nalaze po jedan Austrijanac (Hans Neumann), Srbin (Dušan Janković)
i Slovenac (Tone Kralj). Može se reći da je nacionalni krug autora odabra-
ne građe iz HGZ-a upravo odraz kulturnih i inih kretanja 1920-ih godina
gledano iz vizure Zagreba. Među njima je Hans Neumann jedini stranac
koji je izradio korice notnog izdanja jedne skladbe hrvatskog autora, a pi-
tanje je ima li uopće još takvih slučajeva u hrvatskoj glazbenoj baštini. U
pravilu su se autori čitko potpisali ili barem stavili inicijale uz svoje rado-
ve, negdje je autor izričito naveden u impresumu izdanja, a u dva slučaja –
Janković i Kralj – trebala sam istraživanjem doći do podatka tko je autor
dizajna (vidi o tome kasnije). U sadašnjoj fazi istraživanja šest je umjetni-
ka ostalo neidentificirano, to su autori korica po jednog notnog izdanja iz
Velike Britanije, Francuske i Češke (tada Čehoslovačke), dva notna izda-
nja iz Hrvatske te jednog koncertnog programa.11
Edition Slave – Tomislav Krizman i Ivo Tijardović
Postoji malo literature o hrvatskim glazbenim izdavačima, a pogotovo malo
o dizajnu notnih izdanja. Koliko mi je poznato, jedini su radovi na tu temu iz
mojeg pera (o dizajnu izdanja Edition Slave i o izložbi Art déco u HGZ-u),12 a
prava je dragocjenost knjiga Duška Kečkemeta Nepoznati Tijardović jer do-
nosi izvrsne reprodukcije korica notnih izdanja.13 I u ostaloj literaturi, prije
svega onoj iz područja povijesti umjetnosti, taj se segment primijenjene um-
jetnosti vrlo rijetko spominje, a u knjizi Stoljeće hrvatskog dizajna Feđe Vuki-
ća posve je izostavljen.14 Kao što će pokazati ovaj rad, istraživanje notnih izda-
nja može obogatiti biografije poznatih likovnih umjetnika.
11 Eugene Goossens, Nature poems, za klavir (London: Chester, cop. 1920), HGZ, sign. 626. Geor-
ges Auric, Adieu, New York!, fox trot (Paris: Editions de la sirène, cop. 1920), HGZ, sign. 505. Bo-
leslav Vomáčka, 1914, op. 11 [ciklus pjesama] ([S.l.]: Hudební Matice U.B., 1923), HGZ, sign.
668/2010. To. Kado. [= Krsto Odak], Tutankhamen: shimmy-foxtrot, za klavir (Zagreb: Heliografija,
s.a.), HGZ, sign.1252. Dora Pejačević, Maštanja, za klavir (Zagreb: Čaklović, 1920), HGZ, Zbirka
arhivske građe, Fond Pejačević, V A5. Program koncerta Maje Strozzi-Pečić 1922., HGZ, Zbirka
arhivske građe, III-PG, kut. 4, 1922/23.
12 Nada Bezić, “Art déco u HGZ-u “; Nada Bezić, “Slike s izložbe”; Nada Bezić, “Notna izdanja Edi-
tion Slave (Slavenski izdavački zavod), Beč”, u Glazba, riječi i slike: svečani zbornik za Koraljku Kos, ur.
Vjera Katalinić i Zdravko Blažeković (Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 1999), 127–144.
13 Duško Kečkemet, Nepoznati Tijardović: Likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja (Split:
Naklada Bošković; Zaklada Karlo Grenc, 2012).
14 Feđa Vukić, Stoljeće hrvatskog dizajna (Zagreb: Meandar, 1996).
311
je Rusa, emigranata u različite zemlje i u različitim kontekstima: Natali-
ja Gončarova je već od 1914. živjela u Parizu, a mladi Vladimir Žedrinski
je 1920. s obitelju prispio kao izbjeglica u Kraljevinu SHS. Među autorima
se nalaze po jedan Austrijanac (Hans Neumann), Srbin (Dušan Janković)
i Slovenac (Tone Kralj). Može se reći da je nacionalni krug autora odabra-
ne građe iz HGZ-a upravo odraz kulturnih i inih kretanja 1920-ih godina
gledano iz vizure Zagreba. Među njima je Hans Neumann jedini stranac
koji je izradio korice notnog izdanja jedne skladbe hrvatskog autora, a pi-
tanje je ima li uopće još takvih slučajeva u hrvatskoj glazbenoj baštini. U
pravilu su se autori čitko potpisali ili barem stavili inicijale uz svoje rado-
ve, negdje je autor izričito naveden u impresumu izdanja, a u dva slučaja –
Janković i Kralj – trebala sam istraživanjem doći do podatka tko je autor
dizajna (vidi o tome kasnije). U sadašnjoj fazi istraživanja šest je umjetni-
ka ostalo neidentificirano, to su autori korica po jednog notnog izdanja iz
Velike Britanije, Francuske i Češke (tada Čehoslovačke), dva notna izda-
nja iz Hrvatske te jednog koncertnog programa.11
Edition Slave – Tomislav Krizman i Ivo Tijardović
Postoji malo literature o hrvatskim glazbenim izdavačima, a pogotovo malo
o dizajnu notnih izdanja. Koliko mi je poznato, jedini su radovi na tu temu iz
mojeg pera (o dizajnu izdanja Edition Slave i o izložbi Art déco u HGZ-u),12 a
prava je dragocjenost knjiga Duška Kečkemeta Nepoznati Tijardović jer do-
nosi izvrsne reprodukcije korica notnih izdanja.13 I u ostaloj literaturi, prije
svega onoj iz područja povijesti umjetnosti, taj se segment primijenjene um-
jetnosti vrlo rijetko spominje, a u knjizi Stoljeće hrvatskog dizajna Feđe Vuki-
ća posve je izostavljen.14 Kao što će pokazati ovaj rad, istraživanje notnih izda-
nja može obogatiti biografije poznatih likovnih umjetnika.
11 Eugene Goossens, Nature poems, za klavir (London: Chester, cop. 1920), HGZ, sign. 626. Geor-
ges Auric, Adieu, New York!, fox trot (Paris: Editions de la sirène, cop. 1920), HGZ, sign. 505. Bo-
leslav Vomáčka, 1914, op. 11 [ciklus pjesama] ([S.l.]: Hudební Matice U.B., 1923), HGZ, sign.
668/2010. To. Kado. [= Krsto Odak], Tutankhamen: shimmy-foxtrot, za klavir (Zagreb: Heliografija,
s.a.), HGZ, sign.1252. Dora Pejačević, Maštanja, za klavir (Zagreb: Čaklović, 1920), HGZ, Zbirka
arhivske građe, Fond Pejačević, V A5. Program koncerta Maje Strozzi-Pečić 1922., HGZ, Zbirka
arhivske građe, III-PG, kut. 4, 1922/23.
12 Nada Bezić, “Art déco u HGZ-u “; Nada Bezić, “Slike s izložbe”; Nada Bezić, “Notna izdanja Edi-
tion Slave (Slavenski izdavački zavod), Beč”, u Glazba, riječi i slike: svečani zbornik za Koraljku Kos, ur.
Vjera Katalinić i Zdravko Blažeković (Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 1999), 127–144.
13 Duško Kečkemet, Nepoznati Tijardović: Likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja (Split:
Naklada Bošković; Zaklada Karlo Grenc, 2012).
14 Feđa Vukić, Stoljeće hrvatskog dizajna (Zagreb: Meandar, 1996).
311
