Page 169 - Blečić Kavur, Martina. Povezanost perspektive / A coherence of perspective. Koper: Založba Univerze na Primorskem, 2015.
P. 169
taju konkretni arheološki konteksti. Ali, možda se It is questionable if it is possible to determine with the partnerstvo ... ■ the partnership ... 169
može pomišljati kako su te male, ali zanimljive fibule quantity of discoveries the place of production, especial-
mogle biti rađene upravo negdje u radioničkom kru- ly if we are missing the specific archaeological contexts.
gu južne Istre ili baš samoga Osora. Kao takve vjero- But perhaps we may consider that these interesting fib-
jatno obilježavaju posljednji samostalni izričaj zanat- ulae could be made just somewhere in the workshop
stva alohtone forme i autohtone estetike, istovremeno circle Southern Istria or Osor itself. As such they proba-
ili doista kao derivat fibule tipa Kastav, od kraja 3., ti- bly mark the last independent expression of craftsman-
jekom 2., s mogućnošću trajanja i u rano 1. st. pr. Kr.324 ship of alien forms and indigenous aesthetics – at the
same time as, or indeed as a derivation of Kastav type
Srebrne fibule »srebrnog horizonta« fibula from the end of the 3rd, during the 2nd, and with
the possibility of extension in to the early 1st cent. BC.324
»Srebrni horizont« uobičajeno se objašnjava kao po-
sljedica općeg širenja dominantnog i raskošnog hele- Silver fibulae of the »silver horizon«
nističkog kulturnog stvaralaštva, tj. za njegova cvata
na širokom prostranstvu istočnoga i srednjeg Sredo- The »silver horizon« is usually explained as a conse-
zemlja od kraja 4., i tijekom 3. i do početnog 2. st. pr. quence of general expansion of the dominant and lux-
Kr. Utjecao je gotovo na sve oblike umjetničkog obr- urious Hellenistic cultural creativity in the period of its
ta, a to se odrazilo i na specifično obogaćivanje već du- heyday on the wide vastness of the eastern and central
gotrajno korištenih fibula tipa Certosa i tipa Baška. Mediterranean from the end of the 4th, and during the
3rd and to the initial 2nd cent. BC. It influenced almost
Uz opisane VIIf varijante (sl. 56B), otprilike istovreme- all form of decorative arts and reflected in the specif-
no u nošnji karakterističnoj za japodsko i za liburnsko ic enrichment of the long-term used Certosa and Baš-
područje nalazimo i regionalne, najmlađe varijante fi- ka type fibulae.
bula tipa Certosa – Ic i d (sl. 61A).325 U tom je smislu With the described variants VIIf (Fig. 56B), approxi-
opća forma fibule tipa Certosa doživjela znatne pro- mately at the same time in costumes typical for Japo-
mjene, a obama varijantama zajedničko obilježje je po- di and Liburni are found also the regional, youngest
lukružan oblik luka i bikonično dugme s čepastim za- variants of fibulae of Certosa type – variants Ic and d
vršetkom na kraju noge. Varijantu Id, koja je ujedno (Fig. 61A).325 In this respect, the general form of Certo-
na kvarnerskom području i najzastupljenija, krasi još sa type fibula has undergone significant changes, and
324 Blečić Kavur 2009, 203-204. 324 Blečić Kavur 2009, 203-204.
325 Teržan 1976, 319-320, 382, sl. 20. Prema klasifikaciji F. Lo Schiavo označavale bi 325 Teržan 1976, 319-320, 382, sl. 20. According to the classification of F. Lo Schiavo
tako fibule s dugmetom u obliku boce koje je autorica razlikovala u dvije varijante these were the fibulae with a bottle shaped the button which she divided in to two
A i D (Lo Schiavo 1970, 448, T. XXXII, 8; T. XXXII, 18), odnosno tip 8 prema different versions A and D (Lo Schiavo, 1970, 448, T. XXXII 8; T. XXXII, 18),
tipološkoj podjeli T. Težak-Gregl (1981, 32-33). or type 8, according to typological division of T. Težak-Gregl (1981, 32-33).
može pomišljati kako su te male, ali zanimljive fibule quantity of discoveries the place of production, especial-
mogle biti rađene upravo negdje u radioničkom kru- ly if we are missing the specific archaeological contexts.
gu južne Istre ili baš samoga Osora. Kao takve vjero- But perhaps we may consider that these interesting fib-
jatno obilježavaju posljednji samostalni izričaj zanat- ulae could be made just somewhere in the workshop
stva alohtone forme i autohtone estetike, istovremeno circle Southern Istria or Osor itself. As such they proba-
ili doista kao derivat fibule tipa Kastav, od kraja 3., ti- bly mark the last independent expression of craftsman-
jekom 2., s mogućnošću trajanja i u rano 1. st. pr. Kr.324 ship of alien forms and indigenous aesthetics – at the
same time as, or indeed as a derivation of Kastav type
Srebrne fibule »srebrnog horizonta« fibula from the end of the 3rd, during the 2nd, and with
the possibility of extension in to the early 1st cent. BC.324
»Srebrni horizont« uobičajeno se objašnjava kao po-
sljedica općeg širenja dominantnog i raskošnog hele- Silver fibulae of the »silver horizon«
nističkog kulturnog stvaralaštva, tj. za njegova cvata
na širokom prostranstvu istočnoga i srednjeg Sredo- The »silver horizon« is usually explained as a conse-
zemlja od kraja 4., i tijekom 3. i do početnog 2. st. pr. quence of general expansion of the dominant and lux-
Kr. Utjecao je gotovo na sve oblike umjetničkog obr- urious Hellenistic cultural creativity in the period of its
ta, a to se odrazilo i na specifično obogaćivanje već du- heyday on the wide vastness of the eastern and central
gotrajno korištenih fibula tipa Certosa i tipa Baška. Mediterranean from the end of the 4th, and during the
3rd and to the initial 2nd cent. BC. It influenced almost
Uz opisane VIIf varijante (sl. 56B), otprilike istovreme- all form of decorative arts and reflected in the specif-
no u nošnji karakterističnoj za japodsko i za liburnsko ic enrichment of the long-term used Certosa and Baš-
područje nalazimo i regionalne, najmlađe varijante fi- ka type fibulae.
bula tipa Certosa – Ic i d (sl. 61A).325 U tom je smislu With the described variants VIIf (Fig. 56B), approxi-
opća forma fibule tipa Certosa doživjela znatne pro- mately at the same time in costumes typical for Japo-
mjene, a obama varijantama zajedničko obilježje je po- di and Liburni are found also the regional, youngest
lukružan oblik luka i bikonično dugme s čepastim za- variants of fibulae of Certosa type – variants Ic and d
vršetkom na kraju noge. Varijantu Id, koja je ujedno (Fig. 61A).325 In this respect, the general form of Certo-
na kvarnerskom području i najzastupljenija, krasi još sa type fibula has undergone significant changes, and
324 Blečić Kavur 2009, 203-204. 324 Blečić Kavur 2009, 203-204.
325 Teržan 1976, 319-320, 382, sl. 20. Prema klasifikaciji F. Lo Schiavo označavale bi 325 Teržan 1976, 319-320, 382, sl. 20. According to the classification of F. Lo Schiavo
tako fibule s dugmetom u obliku boce koje je autorica razlikovala u dvije varijante these were the fibulae with a bottle shaped the button which she divided in to two
A i D (Lo Schiavo 1970, 448, T. XXXII, 8; T. XXXII, 18), odnosno tip 8 prema different versions A and D (Lo Schiavo, 1970, 448, T. XXXII 8; T. XXXII, 18),
tipološkoj podjeli T. Težak-Gregl (1981, 32-33). or type 8, according to typological division of T. Težak-Gregl (1981, 32-33).
