Page 67 - Blečić Kavur, Martina. Povezanost perspektive / A coherence of perspective. Koper: Založba Univerze na Primorskem, 2015.
P. 67
ule The fibulae
Fibule tipa Certosa Fibulae of Certosa type
Od 5. st. pr. Kr. pa nadalje široko rasprostranjenu i pri- From the 5th cent. BC onwards widespread and accept-
hvaćenu modu obilježavat će i za Osor vrlo značaj- ed fashion will be marked by the, for Osor highly sig-
nificant, fibulas of two forms – the Certosa and Baška
na dva oblika fibula: fibula tipa Certosa i fibula tipa type fibulae.
Baška.
Fibula tipa Certosa najbrojniji je oblik fibula zastupljen Certosa type fibula were one of the most numerous povezanost ... ■ a coherence ... 67
na čitavom području Kvarnera koja se koristila u konti- form of fibulae represented in the entire Kvarner re-
nuitetu od nekoliko stoljeća (sl. 21; 25 A-C). Zastuplje- gion and were used continuously for several centuries
na je s više varijanti i inačica, sa starijim i mlađim for- (Fig. 21; 25A-C). They were represented with more vari-
mama. Fibule iz osorske Kavanele i u ovome primjeru ants, with older and younger forms. Fibulae from Kava-
odskaču brojnošću i varijabilnošću od svih ostalih nela stand out of all other sites due to their number and
kvarnerskih nalazišta. Pokazalo se, međutim, kako su variability. It turned out, however, that the fibulae of
fibule starijih stilskih obilježja znatno rjeđe zastuplje- older stylistic features were significantly less represent-
ne u odnosu na one mlađih karakteristika. Tako su od ed than those with younger characteristics. Thus only
fibula tipa Certosa X varijante prema Bibi Teržan,86 tj. 4 examples of the Certosa type fibula variant X accord-
jedne od najraširenijih varijanti »klasičnog« tipa fibu- ing to Biba Teržan,86 one of the most widespread variet-
la zastupljena samo 4 primjerka. ies of »classic« type fibulae, are known.
Fibulas of variant X are characteristic for the south-east-
Fibula tipa Certosa X varijante karakteristična je za ju- ern Pre-Alpine area. They are spread across the Dolen-
goistočno predalpski prostor, koja se preko Dolenjske jska region to many surrounding areas and created the
širila na veliko okolno područje i tako učinila posljed- last Hallstatt connection of all the alpine regions.87 It
nje halštatsko povezivanje alpskih regija.87 Oznaka is a mark of the younger Certosa and especially Nego-
je certoškog mlađeg i posebno negovskog horizon- va horizons in Dolenjska, an item of mainly female, but
ta Dolenjske, uglavnom ženskih, ali i muških, ratnič- also male warrior graves. They were particularly numer-
kih grobova. Osobito je zastupljena na jugozapadnom ous in the south-western part of Slovenia, in Friuli and
dijelu Slovenije, Furlanije sve do Trentina-Alto Adige all the way to Trentino-Alto Adige and the area of Sal-
i područja Salzburga, gdje se javlja u vrijeme istoime- zburg. They occur in the chronological horizon of the
nog horizonta u Bologni, odnosno istovremenog Sv. same name in Bologna and at the contemporary St. Lu-
86 Teržan 1976, 331, 333, sl. 4. 86 Teržan 1976, 331, 333, sl. 4.
87 Gabrovec 1965, 36; Teržan 1976, 364, sl. 31; Težak-Gregl 1981, 30. 87 Gabrovec 1965, 36; Teržan 1976, 364, sl. 31; Težak-Gregl 1981, 30.
Fibule tipa Certosa Fibulae of Certosa type
Od 5. st. pr. Kr. pa nadalje široko rasprostranjenu i pri- From the 5th cent. BC onwards widespread and accept-
hvaćenu modu obilježavat će i za Osor vrlo značaj- ed fashion will be marked by the, for Osor highly sig-
nificant, fibulas of two forms – the Certosa and Baška
na dva oblika fibula: fibula tipa Certosa i fibula tipa type fibulae.
Baška.
Fibula tipa Certosa najbrojniji je oblik fibula zastupljen Certosa type fibula were one of the most numerous povezanost ... ■ a coherence ... 67
na čitavom području Kvarnera koja se koristila u konti- form of fibulae represented in the entire Kvarner re-
nuitetu od nekoliko stoljeća (sl. 21; 25 A-C). Zastuplje- gion and were used continuously for several centuries
na je s više varijanti i inačica, sa starijim i mlađim for- (Fig. 21; 25A-C). They were represented with more vari-
mama. Fibule iz osorske Kavanele i u ovome primjeru ants, with older and younger forms. Fibulae from Kava-
odskaču brojnošću i varijabilnošću od svih ostalih nela stand out of all other sites due to their number and
kvarnerskih nalazišta. Pokazalo se, međutim, kako su variability. It turned out, however, that the fibulae of
fibule starijih stilskih obilježja znatno rjeđe zastuplje- older stylistic features were significantly less represent-
ne u odnosu na one mlađih karakteristika. Tako su od ed than those with younger characteristics. Thus only
fibula tipa Certosa X varijante prema Bibi Teržan,86 tj. 4 examples of the Certosa type fibula variant X accord-
jedne od najraširenijih varijanti »klasičnog« tipa fibu- ing to Biba Teržan,86 one of the most widespread variet-
la zastupljena samo 4 primjerka. ies of »classic« type fibulae, are known.
Fibulas of variant X are characteristic for the south-east-
Fibula tipa Certosa X varijante karakteristična je za ju- ern Pre-Alpine area. They are spread across the Dolen-
goistočno predalpski prostor, koja se preko Dolenjske jska region to many surrounding areas and created the
širila na veliko okolno područje i tako učinila posljed- last Hallstatt connection of all the alpine regions.87 It
nje halštatsko povezivanje alpskih regija.87 Oznaka is a mark of the younger Certosa and especially Nego-
je certoškog mlađeg i posebno negovskog horizon- va horizons in Dolenjska, an item of mainly female, but
ta Dolenjske, uglavnom ženskih, ali i muških, ratnič- also male warrior graves. They were particularly numer-
kih grobova. Osobito je zastupljena na jugozapadnom ous in the south-western part of Slovenia, in Friuli and
dijelu Slovenije, Furlanije sve do Trentina-Alto Adige all the way to Trentino-Alto Adige and the area of Sal-
i područja Salzburga, gdje se javlja u vrijeme istoime- zburg. They occur in the chronological horizon of the
nog horizonta u Bologni, odnosno istovremenog Sv. same name in Bologna and at the contemporary St. Lu-
86 Teržan 1976, 331, 333, sl. 4. 86 Teržan 1976, 331, 333, sl. 4.
87 Gabrovec 1965, 36; Teržan 1976, 364, sl. 31; Težak-Gregl 1981, 30. 87 Gabrovec 1965, 36; Teržan 1976, 364, sl. 31; Težak-Gregl 1981, 30.
