Page 202 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 202
d Uvod
Prispevek prikazuje zgodovinski razvoj prehrambnega Prilog prikazuje povijesni razvoj prehrambenog ugo-
gostinstva na slovenski Obali. V znanstveni in strokov- stiteljstva na slovenskoj obali. U znanstvenoj i stručnoj
ni literaturi doslej nismo imeli raziskave, ki bi celovito literaturi do sada nismo imali istraživanja koja bi cjelovito
obravnavala razvoj dejavnosti na preučevanem območju. razmatrala razvoj djelatnosti na proučavanom području.
Čeprav so bile izdane številne strokovne in poljudne knji- Iako je bila izdana brojna stručna i popularna literatura,
ge, ki osvetljujejo predvsem razvoj kulinarike, doslej še ni koja prije svega osvjetljava razvoj kulinarstva, do sada još
bila izdelana celovita raziskava, ki bi na osnovi razpolo- nije bilo izrađeno cjelovito istraživanje koje bi na temelju
žljivega arhivskega gradiva osvetlila razvoj prehrambne- raspoložive arhivske građe rasvijetlilo razvoj prehrambe-
ga gostinstva v posameznih zgodovinskih obdobjih ter ga nog ugostiteljstva u pojedinim povijesnim razdobljima te
povezala z razvojem turizma. Namen prispevka je preučiti ga povezalo s razvojem turizma. Svrha je priloga proučiti
razvoj prehrambnega gostinstva v luči družbeno-politič- razvoj prehrambenog ugostiteljstva u svjetlu društveno-
nega in gospodarskega razvoja Istre. Poglavitni cilj razi- političkog i gospodarskog razvoja Istre. Glavni je cilj
skave je prikazati pomen vpliva okoljskih dejavnikov na istraživanja prikazati značenje utjecaja ekoloških čim-
razvoj prehrambnega gostinstva. Prispevek najprej pov- benika na razvoj prehrambenog ugostiteljstva. U prvom
zema osnovne značilnosti istrske gastronomije, medtem dijelu prilog pruža sažeti prikaz osnovnih karakteristika
ko njegova zasnova temelji na različnih, za razvoj Istre istarske gastronomije, dok se njegova struktura temelji
pomembnih, zgodovinskih obdobjih: obdobju Beneške na raznim za razvoj Istre značajnim povijesnim razdo-
republike; Avstro-Ogrske monarhije; kraljevine Italije; bljima: razdoblju Mletačke Republike, Austro–Ugarske
socialistične Jugoslavije; samostojne Republike Slovenije Monarhije, Kraljevine Italije, socijalističke Jugoslavije,
(RS) ter Evropske unije. Gradivo s področja prehrambne- samostalne Republike Slovenije (RS) te Europske unije.
ga gostinstva je ohranjeno v različnih fondih (predvsem Građa iz područja prehrambenog ugostiteljstva sačuvana
občinsko-upravnih), saj se s prehrambnim gostinstvom je u različitim fondovima (prije svega općinsko-uprav-
na nivoju posameznih držav v preteklosti niso načrtno nim), jer se u prošlosti nisu planski bavili prehrambenim
ukvarjali. Zaradi številnih vojn in različnih upravno- ugostiteljstvom na razini pojedinih država. Zbog brojnih
-političnih ureditev je gradivo večinoma neurejeno in ratova i različitih upravno-političkih uređenja, građa
izgubljeno. Nekaterega gradiva je več (predvsem iz obdo- je većinom neuređena i izgubljena. Neke građe ima vi-
bja po drugi svetovni vojni), spet drugega manj (obdobje še (prije svega iz razdoblja nakon 2. svjetskog rata), a
srednjega in novega veka). V raziskavi smo obravnavali opet druge manje (razdoblje srednjeg i novog vijeka). U
tako turistično1 kot neturistično prehrambno gostinstvo, istraživanju smo razmatrali turističko,1 kao i neturističko
saj so gostinski obrati vseskozi igrali pomembno vlogo prehrambeno ugostiteljstvo, s obzirom da su ugostiteljski
v življenjih Istranov, obenem pa so predstavljali temelj objekti oduvijek imali važnu ulogu u životima Istrana, a
razvoja turistične ponudbe na Obali. Gastronomsko ujedno su predstavljali temelj razvoja turističke ponude na
ponudbo, izhajajoč iz vede o kulturah prehranjevanja,2 obali. Gastronomsku ponudu, koja proizlazi iz znanja o
smo v prispevku obravnavali kot gastronomsko ponudbo kulturama prehranjivanja2, u prilogu smo razmatrali kao
posameznih ponudnikov, kraja ali regije, odvisno od raz- gastronomsku ponudu pojedinih ponuditelja, mjesta ili
položljivih arhivskih virov. regije, ovisno o raspoloživim arhivskim izvorima.
Prehrambne navade izhajajo iz vezi z lokalnim okoljem, Prehrambeni običaji proizlaze iz povezanosti s lokalnim
povezane pa so tako z naravnimi danostmi kot kulturno okruženjem, a povezani su s prirodnim uvjetima, kao i s
dediščino okolja. Istra zaradi svoje izjemne geografske kulturnim nasljeđem okoline. Istra zbog svojega iznimnog
geografskog položaja predstavlja međukulturno stjecište
202
Prispevek prikazuje zgodovinski razvoj prehrambnega Prilog prikazuje povijesni razvoj prehrambenog ugo-
gostinstva na slovenski Obali. V znanstveni in strokov- stiteljstva na slovenskoj obali. U znanstvenoj i stručnoj
ni literaturi doslej nismo imeli raziskave, ki bi celovito literaturi do sada nismo imali istraživanja koja bi cjelovito
obravnavala razvoj dejavnosti na preučevanem območju. razmatrala razvoj djelatnosti na proučavanom području.
Čeprav so bile izdane številne strokovne in poljudne knji- Iako je bila izdana brojna stručna i popularna literatura,
ge, ki osvetljujejo predvsem razvoj kulinarike, doslej še ni koja prije svega osvjetljava razvoj kulinarstva, do sada još
bila izdelana celovita raziskava, ki bi na osnovi razpolo- nije bilo izrađeno cjelovito istraživanje koje bi na temelju
žljivega arhivskega gradiva osvetlila razvoj prehrambne- raspoložive arhivske građe rasvijetlilo razvoj prehrambe-
ga gostinstva v posameznih zgodovinskih obdobjih ter ga nog ugostiteljstva u pojedinim povijesnim razdobljima te
povezala z razvojem turizma. Namen prispevka je preučiti ga povezalo s razvojem turizma. Svrha je priloga proučiti
razvoj prehrambnega gostinstva v luči družbeno-politič- razvoj prehrambenog ugostiteljstva u svjetlu društveno-
nega in gospodarskega razvoja Istre. Poglavitni cilj razi- političkog i gospodarskog razvoja Istre. Glavni je cilj
skave je prikazati pomen vpliva okoljskih dejavnikov na istraživanja prikazati značenje utjecaja ekoloških čim-
razvoj prehrambnega gostinstva. Prispevek najprej pov- benika na razvoj prehrambenog ugostiteljstva. U prvom
zema osnovne značilnosti istrske gastronomije, medtem dijelu prilog pruža sažeti prikaz osnovnih karakteristika
ko njegova zasnova temelji na različnih, za razvoj Istre istarske gastronomije, dok se njegova struktura temelji
pomembnih, zgodovinskih obdobjih: obdobju Beneške na raznim za razvoj Istre značajnim povijesnim razdo-
republike; Avstro-Ogrske monarhije; kraljevine Italije; bljima: razdoblju Mletačke Republike, Austro–Ugarske
socialistične Jugoslavije; samostojne Republike Slovenije Monarhije, Kraljevine Italije, socijalističke Jugoslavije,
(RS) ter Evropske unije. Gradivo s področja prehrambne- samostalne Republike Slovenije (RS) te Europske unije.
ga gostinstva je ohranjeno v različnih fondih (predvsem Građa iz područja prehrambenog ugostiteljstva sačuvana
občinsko-upravnih), saj se s prehrambnim gostinstvom je u različitim fondovima (prije svega općinsko-uprav-
na nivoju posameznih držav v preteklosti niso načrtno nim), jer se u prošlosti nisu planski bavili prehrambenim
ukvarjali. Zaradi številnih vojn in različnih upravno- ugostiteljstvom na razini pojedinih država. Zbog brojnih
-političnih ureditev je gradivo večinoma neurejeno in ratova i različitih upravno-političkih uređenja, građa
izgubljeno. Nekaterega gradiva je več (predvsem iz obdo- je većinom neuređena i izgubljena. Neke građe ima vi-
bja po drugi svetovni vojni), spet drugega manj (obdobje še (prije svega iz razdoblja nakon 2. svjetskog rata), a
srednjega in novega veka). V raziskavi smo obravnavali opet druge manje (razdoblje srednjeg i novog vijeka). U
tako turistično1 kot neturistično prehrambno gostinstvo, istraživanju smo razmatrali turističko,1 kao i neturističko
saj so gostinski obrati vseskozi igrali pomembno vlogo prehrambeno ugostiteljstvo, s obzirom da su ugostiteljski
v življenjih Istranov, obenem pa so predstavljali temelj objekti oduvijek imali važnu ulogu u životima Istrana, a
razvoja turistične ponudbe na Obali. Gastronomsko ujedno su predstavljali temelj razvoja turističke ponude na
ponudbo, izhajajoč iz vede o kulturah prehranjevanja,2 obali. Gastronomsku ponudu, koja proizlazi iz znanja o
smo v prispevku obravnavali kot gastronomsko ponudbo kulturama prehranjivanja2, u prilogu smo razmatrali kao
posameznih ponudnikov, kraja ali regije, odvisno od raz- gastronomsku ponudu pojedinih ponuditelja, mjesta ili
položljivih arhivskih virov. regije, ovisno o raspoloživim arhivskim izvorima.
Prehrambne navade izhajajo iz vezi z lokalnim okoljem, Prehrambeni običaji proizlaze iz povezanosti s lokalnim
povezane pa so tako z naravnimi danostmi kot kulturno okruženjem, a povezani su s prirodnim uvjetima, kao i s
dediščino okolja. Istra zaradi svoje izjemne geografske kulturnim nasljeđem okoline. Istra zbog svojega iznimnog
geografskog položaja predstavlja međukulturno stjecište
202
