Page 100 - Hrobat Virloget, Katja, ur. 2021. Mitska krajina: iz različnih perspektiv. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 100
ksander Panjek
toga je podjednako koristan kako za studije na mikro-razini, tako i za op-
sežne analize ovog prostora. Vrijednost ovog rada također leži u činjenici da
je nastao u razdoblju prije prijelaza iz predindustrijskog razdoblja u razdob-
lje industrijalizacije i da nudi sliku stanja u ovoj povijesnoj fazi. Primarni cilj
katastra određuje tipologiju njegovih podataka koja je u velikoj mjeri pove-
zana s poljodjelstvom. Ipak, u njemu se mogu pronaći i druge vrste infor-
macija. Osim što na temelju studije slučaja doprinosi proučavanju povijesti
ovog ruralnog područja, ovaj rad istražuje i potencijale samog izvora.
Može se primijetiti da predstavnici lokalne zajednice koji su sudjelovali u iz-
radi katastra nisu željeli isticati pozitivne aspekte svog gospodarstva čiji je
krajnji rezultat bio oporezivanje. S druge pak strane, zbog nedovoljnog poz-
navanja seoskog društva i kulture, službenici su ignorirali znanja, prakse,
značajke i vrijednosti lokalne stvarnosti i pojednostavnjivali stvarnu sliku
lokalnog područja kako bi ga mogli svrstati u standardizirane kategorije.
Članak pokazuje kako, u slučaju studije na mikro-razini, dosljednim kritič-
kim pristupom i uključivanjem podataka iz različitih katastarskih proto-
kola, obrazaca i zemljovida možemo povećati relevantnost izvora. Na taj
način skrivene značajke lokalne stvarnosti izlaze na površinu i dobivamo
dublji, sveobuhvatniji uvid. U tom smislu, ovaj rad uklanja granice između
vidljivog, nevidljivog i prikrivenog u franjevačkom katastru. U ovom se slu-
čaju pokazalo da su prirodni izvori (šuma, voda) bili bogatiji, a oblici poljo-
djelstva (intenzitet, raznolikost usjeva) složeniji nego što se prikazivalo u
pojedinačnim dokumentima te da lokalna zajednica u Rodiku nije bila se-
oska zajednica u mjeri u kojoj su je prikazivali katastarski službenici. Osim
toga, možemo skrenuti pozornost na prisutnost moderne prehrambene i
potrošačke kulture i proizvoda poput kukuruza, krumpira i duhana.
Na temelju rezultata iz prvog dijela, u drugom dijelu poglavlja se histori-
ografskim metodama provjerava lokalna usmena predaja o tome koji je bio
najstariji dio sela i kakve su bile njegove unutarnje podjele. Kombinirajući
analizu posjeda na najstarijem dijelu obrađenih površina zemljišta (od kojih
su neka od njih bila u izvornom vlasništvu pojedinih kućanstava) s pojed-
nostavljenom verzijom retrogradne metode Andreja Pleterskog, pokazate-
ljima stanja imovine (struktura kuća, broj domaćih životinja) iz franjevač-
kog katastra i na temelju postojeće povijesne, arheološke i etnografske lite-
rature, autor predlaže interpretaciju prema kojoj je izvorno selo bilo locirano
s desne ili sjeverne strane glavne seoske ulice (slika 5).
U zaključku se svakako napominje da unatoč barem očiglednoj identifikaciji
tri preklapajuća moguća izvora »ritualne« podjele sela Rodik, ne može se u
potpunosti isključiti da je nekada postojao raskol unutar zajednice (možda
temeljem podjele na bogate i siromašne stanovnike ili na stariji i noviji dio
sela), što mi ne znamo i što je rezultiralo unutarnjom razjedinjenošću za-
jednice. Kada bi to pisani izvori dopuštali, ovo bi mogla biti tema posebnog
istraživanja.
100
toga je podjednako koristan kako za studije na mikro-razini, tako i za op-
sežne analize ovog prostora. Vrijednost ovog rada također leži u činjenici da
je nastao u razdoblju prije prijelaza iz predindustrijskog razdoblja u razdob-
lje industrijalizacije i da nudi sliku stanja u ovoj povijesnoj fazi. Primarni cilj
katastra određuje tipologiju njegovih podataka koja je u velikoj mjeri pove-
zana s poljodjelstvom. Ipak, u njemu se mogu pronaći i druge vrste infor-
macija. Osim što na temelju studije slučaja doprinosi proučavanju povijesti
ovog ruralnog područja, ovaj rad istražuje i potencijale samog izvora.
Može se primijetiti da predstavnici lokalne zajednice koji su sudjelovali u iz-
radi katastra nisu željeli isticati pozitivne aspekte svog gospodarstva čiji je
krajnji rezultat bio oporezivanje. S druge pak strane, zbog nedovoljnog poz-
navanja seoskog društva i kulture, službenici su ignorirali znanja, prakse,
značajke i vrijednosti lokalne stvarnosti i pojednostavnjivali stvarnu sliku
lokalnog područja kako bi ga mogli svrstati u standardizirane kategorije.
Članak pokazuje kako, u slučaju studije na mikro-razini, dosljednim kritič-
kim pristupom i uključivanjem podataka iz različitih katastarskih proto-
kola, obrazaca i zemljovida možemo povećati relevantnost izvora. Na taj
način skrivene značajke lokalne stvarnosti izlaze na površinu i dobivamo
dublji, sveobuhvatniji uvid. U tom smislu, ovaj rad uklanja granice između
vidljivog, nevidljivog i prikrivenog u franjevačkom katastru. U ovom se slu-
čaju pokazalo da su prirodni izvori (šuma, voda) bili bogatiji, a oblici poljo-
djelstva (intenzitet, raznolikost usjeva) složeniji nego što se prikazivalo u
pojedinačnim dokumentima te da lokalna zajednica u Rodiku nije bila se-
oska zajednica u mjeri u kojoj su je prikazivali katastarski službenici. Osim
toga, možemo skrenuti pozornost na prisutnost moderne prehrambene i
potrošačke kulture i proizvoda poput kukuruza, krumpira i duhana.
Na temelju rezultata iz prvog dijela, u drugom dijelu poglavlja se histori-
ografskim metodama provjerava lokalna usmena predaja o tome koji je bio
najstariji dio sela i kakve su bile njegove unutarnje podjele. Kombinirajući
analizu posjeda na najstarijem dijelu obrađenih površina zemljišta (od kojih
su neka od njih bila u izvornom vlasništvu pojedinih kućanstava) s pojed-
nostavljenom verzijom retrogradne metode Andreja Pleterskog, pokazate-
ljima stanja imovine (struktura kuća, broj domaćih životinja) iz franjevač-
kog katastra i na temelju postojeće povijesne, arheološke i etnografske lite-
rature, autor predlaže interpretaciju prema kojoj je izvorno selo bilo locirano
s desne ili sjeverne strane glavne seoske ulice (slika 5).
U zaključku se svakako napominje da unatoč barem očiglednoj identifikaciji
tri preklapajuća moguća izvora »ritualne« podjele sela Rodik, ne može se u
potpunosti isključiti da je nekada postojao raskol unutar zajednice (možda
temeljem podjele na bogate i siromašne stanovnike ili na stariji i noviji dio
sela), što mi ne znamo i što je rezultiralo unutarnjom razjedinjenošću za-
jednice. Kada bi to pisani izvori dopuštali, ovo bi mogla biti tema posebnog
istraživanja.
100
