Page 121 - Hrobat Virloget, Katja, ur. 2021. Mitska krajina: iz različnih perspektiv. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 121
Rodiška mitska krajina: geografski vidik
located southwest of the Ajdovščina and Čuk hills. It is a natural hydrolog-
ical feature where water, due to the special position of flysch rock layers,
recharges the pond in subsurface flow. People recognised this hydrological
peculiarity of the basin and fortified it by an embankment, partly composed
of ‘unusual’ blocks of limestone transported (brought) here from elsewhere.
Attention is drawn to the fact that this hydrological object is not marked on
any map. On the Basic Topographic Plan in scale of 1 : 5,000, the site is only
referred to by the name of ‘Jezero.’ In terms of labelled name, the same ap-
plies to the hill Ajdovščina. Both cases testify to the special importance of
these areas and show respect for them. There are interesting features and
frightening stories related to the so-called border areas between cadastral
municipalities or settlements, such as Kobilja Glava, Križen Drev and Pod
Lisičino. In the area of the latter locality, there are numerous geological,
geomorphological and hydrological phenomena that arouse people’s imag-
ination. The ‘devil’s chair with a tail opening’ is a solution pan formed by
the dissolution of the face of the limestone layer, while the ‘traces of the
wheels of a chariot of fire’ are formed by the solution of trickling water flow-
ing over inclined and exposed layer of limestone. Field research in the area
of the mythical landscape of Rodik revealed a great variety of natural and
constructed elements of the landscape which require more research in the
future.
Mitski prostor Rodika: geografski aspekt
Članak se bavi zanimljivim prirodnim i antropogenim fenomenima na po-
dručju mitskog krajolika Rodik. Svrha ovog rada je, koristeći se geografskim
istraživačkim metodama, objasniti s geografskog stajališta: (1) prisutnost
pojedinih zanimljivih predmeta materijalne (prirodne i antropogene) ba-
štine, (2) procese koji su utjecali na njihov nastanak i (3) podrijetlo pove-
zane narativne tradicije. Istraživanje se temelji na proučavanju digitalnih
kartografskih izvora, kako topografskih karata iz različitih razdoblja i razli-
čitih mjerila, tako i Franciskanskog katastra, proučavanju lidarskih snimaka
reljefa i rezultata terenskog rada koji je obavljen u dva navrata: prvi put ti-
jekom dužeg razdoblja bez padavina i drugi put tijekom kišne sezone, što je
posebno važno sa stajališta proučavanja vodenog fenomena Jezero. Za mje-
renje dimenzija prirodnih pojava, posebno Jezera, korištena su jednostavna
terenska pomagala (mjerač) i aplikacija za pametne telefone »Input« koja je
namijenjena prikupljanju prostornih podataka na terenu i omogućava nji-
hovu kasniju obradu u geografskim informacijskim sustavima. Rad se usre-
dotočuje na odabrane »tajanstvene« prirodne pojave in čovjekove strukture
i narative povezane s njima. Najviše se pažnje posvećuje hidrološkom feno-
menu Jezero, smještenom jugozapadno od brda Ajdovščina i Čuk. Riječ je
o prirodnom hidrološkom objektu gdje voda, zbog posebnog položaja slo-
jeva flišnih stijena, teče pod zemljom i slijeva se u malu kotlinu. Ljudi su
121
located southwest of the Ajdovščina and Čuk hills. It is a natural hydrolog-
ical feature where water, due to the special position of flysch rock layers,
recharges the pond in subsurface flow. People recognised this hydrological
peculiarity of the basin and fortified it by an embankment, partly composed
of ‘unusual’ blocks of limestone transported (brought) here from elsewhere.
Attention is drawn to the fact that this hydrological object is not marked on
any map. On the Basic Topographic Plan in scale of 1 : 5,000, the site is only
referred to by the name of ‘Jezero.’ In terms of labelled name, the same ap-
plies to the hill Ajdovščina. Both cases testify to the special importance of
these areas and show respect for them. There are interesting features and
frightening stories related to the so-called border areas between cadastral
municipalities or settlements, such as Kobilja Glava, Križen Drev and Pod
Lisičino. In the area of the latter locality, there are numerous geological,
geomorphological and hydrological phenomena that arouse people’s imag-
ination. The ‘devil’s chair with a tail opening’ is a solution pan formed by
the dissolution of the face of the limestone layer, while the ‘traces of the
wheels of a chariot of fire’ are formed by the solution of trickling water flow-
ing over inclined and exposed layer of limestone. Field research in the area
of the mythical landscape of Rodik revealed a great variety of natural and
constructed elements of the landscape which require more research in the
future.
Mitski prostor Rodika: geografski aspekt
Članak se bavi zanimljivim prirodnim i antropogenim fenomenima na po-
dručju mitskog krajolika Rodik. Svrha ovog rada je, koristeći se geografskim
istraživačkim metodama, objasniti s geografskog stajališta: (1) prisutnost
pojedinih zanimljivih predmeta materijalne (prirodne i antropogene) ba-
štine, (2) procese koji su utjecali na njihov nastanak i (3) podrijetlo pove-
zane narativne tradicije. Istraživanje se temelji na proučavanju digitalnih
kartografskih izvora, kako topografskih karata iz različitih razdoblja i razli-
čitih mjerila, tako i Franciskanskog katastra, proučavanju lidarskih snimaka
reljefa i rezultata terenskog rada koji je obavljen u dva navrata: prvi put ti-
jekom dužeg razdoblja bez padavina i drugi put tijekom kišne sezone, što je
posebno važno sa stajališta proučavanja vodenog fenomena Jezero. Za mje-
renje dimenzija prirodnih pojava, posebno Jezera, korištena su jednostavna
terenska pomagala (mjerač) i aplikacija za pametne telefone »Input« koja je
namijenjena prikupljanju prostornih podataka na terenu i omogućava nji-
hovu kasniju obradu u geografskim informacijskim sustavima. Rad se usre-
dotočuje na odabrane »tajanstvene« prirodne pojave in čovjekove strukture
i narative povezane s njima. Najviše se pažnje posvećuje hidrološkom feno-
menu Jezero, smještenom jugozapadno od brda Ajdovščina i Čuk. Riječ je
o prirodnom hidrološkom objektu gdje voda, zbog posebnog položaja slo-
jeva flišnih stijena, teče pod zemljom i slijeva se u malu kotlinu. Ljudi su
121
