Page 131 - Blečić Kavur, Martina. Povezanost perspektive / A coherence of perspective. Koper: Založba Univerze na Primorskem, 2015.
P. 131
o precizno, elegantno i vitko prikazane kao na pri- situlae. Finally such decoration and frame is present on povezanost ... ■ a coherence ... 131
je navedenim situlama. Napokon, takav je ornamen- the belt plate from Vače with the central figural motif
talni geometrijski ukras i okvir čuvenoj pojasnoj kop- of a horsemen duel.241
či iz Vača sa središnjim figuralnim motivom dvoboja According to the method of manufacture, quality
konjanika.241 and patina of the bronze, it might be possible to attri-
bute to the same situla further four fragments of a su-
Prema načinu izradbe, kvaliteti i patini same bronce ture of a situla with rivets, parts of the rim with handles
možda je moguće istoj situli pripisati i četiri ulomka and the bottom of the vessel (Fig. 47A). This is further
šava situle sa zakovicama, dijelovima ruba s ručkama i supported by the remains of mantle attached to the riv-
dna posude (sl. 47A). Tomu u prilog slijede i ostaci pla- eted suture on which could be clearly seen figural dec-
šta uz šav zakovanog ruba situle na kojima se jasno vidi oration in four friezes and the same profile of the divid-
figuralni ukras u četiri friza i ista profilacija razdjelne ing line between the friezes as present on the described
linije frizova kao i kod netom opisanih, situlskim sti- with Situla Style decorated fragments. But if these are
lom ukrašenih ulomaka? Ukoliko je riječ o posve dru- fragments of another or others vessels the fact only in-
goj ili drugim posudama, samo će se dodatno pove- creases their number, which will again in different cir-
ćati njihov broj, što će opet u drugim okolnostima cumstances, have its value in the interpretation of Os-
imati svoju vrijednost interpretiranja situlske baštine or’s situlae heritage.242
Osora.242 In cultural and stylistic connections, the fragments
from Osor as »specific subjects« reflect close relation-
U kulturnoj i stilskoj povezanosti, osorski ulomci ships with the south-eastern Pre-Alpine area and with
kao »specifični subjekti« odražavaju prisnije odno- area of Tyrol, whose undeniable presence of influences
se kako s jugoistočnim predalpskim prostorom tako was certainly well attested in examples and fragments
i s prostorom Tirola, čije je nepobitno prisustvo utje- from Nesactium. According to the present parallels
caja svakako već dokazano kod nezakcijskih primjera- these fragments could be attributed to production
ka i ulomaka. Sukladno zasad izdvojenim paralelama centres somewhere in the area of B ologna or Rhaetic
i te ulomke možemo smjestiti u proizvođačka središta Alps during the peak of creativity in Situla Art at the
negdje na području Bologne ili retijskih Alpa u vrije- end of the 6th and in the 5th cent. BC.
me vrhunca stvaralaštva situlske umjetnosti kraja 6. i
5. st. pr. Kr.
241 Lucke, Frey 1962, T. 54, k. 35; T. 55, k. 35; Turk 2005, 63, k. 51, sl. 58, 1; 92. 241 Lucke, Frey 1962, T. 54, k. 35; T. 55, k. 35; Turk 2005, 63, k. 51, sl. 58, 1; 92.
242 Navedene analize su preliminarne isključivo prema postojećem stanju. Resta- 242 These analyzes are preliminary and based on present condition. Restoration
uracijom i analiziranjem situlske osorske baštine bit će poznati precizniji i ko- and analyzing of Osor’s situlae heritage will produce more precise and final
načni podatci. data.
je navedenim situlama. Napokon, takav je ornamen- the belt plate from Vače with the central figural motif
talni geometrijski ukras i okvir čuvenoj pojasnoj kop- of a horsemen duel.241
či iz Vača sa središnjim figuralnim motivom dvoboja According to the method of manufacture, quality
konjanika.241 and patina of the bronze, it might be possible to attri-
bute to the same situla further four fragments of a su-
Prema načinu izradbe, kvaliteti i patini same bronce ture of a situla with rivets, parts of the rim with handles
možda je moguće istoj situli pripisati i četiri ulomka and the bottom of the vessel (Fig. 47A). This is further
šava situle sa zakovicama, dijelovima ruba s ručkama i supported by the remains of mantle attached to the riv-
dna posude (sl. 47A). Tomu u prilog slijede i ostaci pla- eted suture on which could be clearly seen figural dec-
šta uz šav zakovanog ruba situle na kojima se jasno vidi oration in four friezes and the same profile of the divid-
figuralni ukras u četiri friza i ista profilacija razdjelne ing line between the friezes as present on the described
linije frizova kao i kod netom opisanih, situlskim sti- with Situla Style decorated fragments. But if these are
lom ukrašenih ulomaka? Ukoliko je riječ o posve dru- fragments of another or others vessels the fact only in-
goj ili drugim posudama, samo će se dodatno pove- creases their number, which will again in different cir-
ćati njihov broj, što će opet u drugim okolnostima cumstances, have its value in the interpretation of Os-
imati svoju vrijednost interpretiranja situlske baštine or’s situlae heritage.242
Osora.242 In cultural and stylistic connections, the fragments
from Osor as »specific subjects« reflect close relation-
U kulturnoj i stilskoj povezanosti, osorski ulomci ships with the south-eastern Pre-Alpine area and with
kao »specifični subjekti« odražavaju prisnije odno- area of Tyrol, whose undeniable presence of influences
se kako s jugoistočnim predalpskim prostorom tako was certainly well attested in examples and fragments
i s prostorom Tirola, čije je nepobitno prisustvo utje- from Nesactium. According to the present parallels
caja svakako već dokazano kod nezakcijskih primjera- these fragments could be attributed to production
ka i ulomaka. Sukladno zasad izdvojenim paralelama centres somewhere in the area of B ologna or Rhaetic
i te ulomke možemo smjestiti u proizvođačka središta Alps during the peak of creativity in Situla Art at the
negdje na području Bologne ili retijskih Alpa u vrije- end of the 6th and in the 5th cent. BC.
me vrhunca stvaralaštva situlske umjetnosti kraja 6. i
5. st. pr. Kr.
241 Lucke, Frey 1962, T. 54, k. 35; T. 55, k. 35; Turk 2005, 63, k. 51, sl. 58, 1; 92. 241 Lucke, Frey 1962, T. 54, k. 35; T. 55, k. 35; Turk 2005, 63, k. 51, sl. 58, 1; 92.
242 Navedene analize su preliminarne isključivo prema postojećem stanju. Resta- 242 These analyzes are preliminary and based on present condition. Restoration
uracijom i analiziranjem situlske osorske baštine bit će poznati precizniji i ko- and analyzing of Osor’s situlae heritage will produce more precise and final
načni podatci. data.
