Page 30 - Blečić Kavur, Martina. Povezanost perspektive / A coherence of perspective. Koper: Založba Univerze na Primorskem, 2015.
P. 30
ezanost perspektive ■ a coherence of perspective 30 Početak i rana desetljeća 20. stoljeća obilježena su ra- Beginning and early decades of the 20th century were
dom, istraživanjima i rezultatima koje je na prostoru marked by the work, research and result which were re-
Kvarnera realizirao tršćanski arheolog Carlo Marche- alized on the territory of Kvarner by the Trieste archae-
setti (sl. 10). Tako je svoju sintetsku studiju o gradina- ologist Carlo Marchesetti (Fig. 10). So he included in
ma u Julijskoj Krajini, odnosno Krasu i Istri, uključio i to his synthetic study of the hill-forts the Giulia, i.e. the
prostor Kvarnera, koji je pripadao talijanskom, odno- Karst and Istria, also the territory of Kvarner which was
sno austrijskom primorju.33 Tek manja probna istra- a part of the Italian or Austrian littoral.33 Only smaller
živanja proveo je na osorskoj nekropoli, 1901. godine, test excavations were conducted by the parish priest on
kao i na drugim gradinskim nalazištima otoka Cresa i the necropolis of Osor in 1901 as well as other hill-fort
Lošinja. Pored podataka koje donosi još 1903. u nešto sites of the island of Cres and Lošinj. In addition to the
skromnijem, 1924. godine u radu Isole del Quarnero (sl. data already issued in 1903 in a something modest way
11) u opširnijem se izdanju osvrnuo na to područje, s in 1924 he reflected this territory in a voluminous pub-
dotad najvećim izborom objavljene materijalne građe lication Isole del Quarnero (Fig. 11). He presented until
upravo iz osorske Kavanele; zapravo iz muzejske zbir- then the largest selection of finds from Kavanela – ac-
ke. Do suvremenih objava s kraja 20. stoljeća, bio je to tually from the Museum collection. This was until the
jedan od najvažnijih referentnih radova za cresko-lo- modern publications from the end of the 20th centu-
šinjske otoke, Krk i priobalno područje do Rijeke.34 ry one of the most important reference works for the
Marchesetti je znao vrijednost i znamenitost osorske Cres-Lošinj islands, Krk and the littoral area to Rije-
materijalne građe, pa je stoga pokušao dobiti cjeloviti- ka.34 Marchesetti knew the value and importance of
ju sliku i stanje »gradinske« kulture na tome područ- finds from Osor and therefore tried to get a more com-
ju. Zbog toga je proveo temeljito rekognosciranje svih plete picture and the status of the »hill-fort« culture
poznatih gradina i tumula, a na ponekima je i istraži- on this territory. That is why he performed a thorough
vao manje probne sonde. Popisao je ukupno 59 nalazi- reconnaissance of all known hill-forts and tumuli, and
šta, od kojih se izdvajaju Vela Straža kod Osora, Pelgi- in some cases excavated smaller test trenches. He de-
nja, Pukonjina i Skulka na Cresu te Polanža na Lošinju, scribed a total of 59 sites, from which stand out Vela
odnosno Turan (Arbit) na Unijama.35 Međutim, priku- Straža near Osor, Pelginja, Pukonjina and Skulka on
pljena, uglavnom keramička, građa nije pružila pri- Cres, Polanža on Lošinj, and Turan (Arbit) on Unije.35
željkivane rezultate, jer je ionako bila vrlo oskudna, u The collected, mainly ceramic finds, did not provide
odnosu na »civilizaciju« koja je cvjetala u Osoru. Za- the desired results since the finds, few in numbers, were
considered being humble in comparison with the »civ-

33 Marchesetti 1903. 33 Marchesetti 1903.
34 Imamović 1979; Glogović 1989; Ćus-Rukonić 2005. 34 Imamović 1979; Glogović 1989; Ćus-Rukonić 2005.
35 Marchesetti 1924, 128-129, 131-133, 137-140, Fig. 4-5, 13. 35 Marchesetti 1924, 128-129, 131-133, 137-140, Fig. 4-5, 13.
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35