Page 51 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 51
so na tem področju začeli delovati še drugi prevozniki, pomorsko društvo Austrijski Lloyd, koji je organizirao
zaradi česar regija s svojo floto ni v ničemer zaostajala za putnički promet na cijelom istočnom dijelu Jadrana. Kra-
razvitimi pomorskimi državami.9, 10 Leta 1845 je Giuse- jem stoljeća na tom su području postali aktivni i drugi
ppe Rieger po naročilu Avstrijskega Lloyda narisal pano- prijevoznici, zbog čega regija sa svojom flotom ni u čemu
ramo istrske obale od Trsta do Premanture,11 ki je imela nije zaostajala za razvijenim pomorskim državama9 10.
predvsem pomorski značaj, posredno pa tudi turističnega. Godine 1845. Giuseppe Rieger je po narudžbi Austrijskog
Sicer pa Fabiani12 navaja primere dobrih (turističnih) ze- Lloyda nacrtao panoramu istarske obale od Trsta do Pre-
mljevidov Josepha Lavalléa in Louisa Françoisa Cassasa manture,11 koja je prije svega imala pomorski značaj, a
že z začetka 19. stoletja. posredno i turistički. Inače Fabiani12 navodi primjere do-
brih (turističkih) zemljovida Josepha Lavalléea i Louisa
V tem prispevku želimo osvetliti, kako so popotniki, turi- Françoisa Cassasa još s početka 19. stoljeća.
sti in lokalni prebivalci zaradi različnih razlogov potovali
na severnem delu Istre od 19. stoletja dalje. Prikazali bo- U ovom prilogu želimo rasvijetliti kako su putnici, turisti
mo načine potovanja in tudi organizacijo teh potovanj, pri i lokalno stanovništvo od 19. stoljeća nadalje iz različitih
čemer se bomo posebej posvetili potovanjem, ki so imela razloga putovali sjevernim dijelom Istre. Prikazat ćemo
turistični značaj. Le-ta so pridobila pomen po tem, ko je načine putovanja, kao i organizaciju tih putovanja, pri če-
bil Portorož, zaradi naravnih danosti in iz njih izvedenih mu ćemo se posebno posvetiti putovanjima koja su imala
storitev ter dejavnosti, z državnim zakonom Ministrstva turistički značaj. Dobila su na značenju nakon što je Por-
za notranje zadeve dne 25. julija 1897 tudi uradno razgla- torož, zbog prirodnih bogatstava i iz njih izvedenih usluga
šen za zdraviliški kraj.13 i djelatnosti, državnim zakonom Ministarstva unutarnjih
poslova 25. srpnja 1897. službeno proglašen lječilištem13.
1. Potovanja v severni Istri do Velike vojne
1. Putovanja u sjevernoj Istri do Velikog rata
Razvoj turizma ob današnji slovenski obali je sledil razvo-
ju nekaterim prepoznavnim severnojadranskim destina- Razvoj turizma uz današnju slovensku obalu pratio je
cijam, npr. Opatiji, Gradežu, Malemu Lošinju.14 A kakor razvoj nekih prepoznatljivih sjevernojadranskih destina-
koli potniki na ladjah so bili v glavnem prebivalci mest ali cija, npr. Opatija, Grado, Mali Lošinj14. U svakom slučaju,
vasi iz notranjosti, ki so svoje pridelke vozili prodajati v putnici na brodovima su bili uglavnom stanovnici iz gra-
Trst. Turistov je bilo malo. V obdobju uveljavljanja Opatije dova ili sela iz unutrašnjosti, koji su svoje poljoprivredne
kot turistične destinacije (po letu 1840), pa so potniki na proizvode vozili na prodaju u Trst. Turista je bilo malo. U
ladjah v vse večjem številu potovali kot turisti in izletniki razdoblju razvoja Opatije kao turističke destinacije (nakon
(predvsem poleti). Z razglasitvijo Portoroža za klimatsko 1840. godine), putnici su kao turisti i izletnici putovali
zdravilišče je ta postal zanimiv tudi za obiske z ladjo, saj brodovima u sve su većem broju (prije svega ljeti). Nakon
je bilo tudi tam potniško pristanišče. Pozneje med obema što je Portorož proglašen klimatskim lječilištem, postao je
vojnama so bili izleti prava modna muha.15 Pred tem so zanimljiv i za posjete brodom, s obzirom na to da je tamo
donosne lokalne prevoze opravljali različni prevozniki, bila putnička luka. Kasnije, između dva rata, izleti su bili
pri čemer je treba izpostaviti predvsem naslednje:16 vrlo moderni15. Prije toga su profitabilne lokalne prijevoze
obavljali različiti prijevoznici, pri čemu je potrebno ista-
1. Pietro Viezzoli iz Pirana je bil prvi ladjar v Istri knuti prije svega sljedeće16:
(pozneje je posel podedoval sin Antonio), ki je leta
1874 kupil prvi parnik in ga poimenoval Piranese, 1. Pietro Viezzoli iz Pirana bio je prvi brodar u Istri
1876 pa je v Kopru zgradil parnik z imenom Istria- (kasnije je posao naslijedio sin Antonio), koji je 1874.
no, ki je vozil na liniji Piran – Izola – Trst; godine kupio prvi parobrod te ga nazvao Piranese, a
51
zaradi česar regija s svojo floto ni v ničemer zaostajala za putnički promet na cijelom istočnom dijelu Jadrana. Kra-
razvitimi pomorskimi državami.9, 10 Leta 1845 je Giuse- jem stoljeća na tom su području postali aktivni i drugi
ppe Rieger po naročilu Avstrijskega Lloyda narisal pano- prijevoznici, zbog čega regija sa svojom flotom ni u čemu
ramo istrske obale od Trsta do Premanture,11 ki je imela nije zaostajala za razvijenim pomorskim državama9 10.
predvsem pomorski značaj, posredno pa tudi turističnega. Godine 1845. Giuseppe Rieger je po narudžbi Austrijskog
Sicer pa Fabiani12 navaja primere dobrih (turističnih) ze- Lloyda nacrtao panoramu istarske obale od Trsta do Pre-
mljevidov Josepha Lavalléa in Louisa Françoisa Cassasa manture,11 koja je prije svega imala pomorski značaj, a
že z začetka 19. stoletja. posredno i turistički. Inače Fabiani12 navodi primjere do-
brih (turističkih) zemljovida Josepha Lavalléea i Louisa
V tem prispevku želimo osvetliti, kako so popotniki, turi- Françoisa Cassasa još s početka 19. stoljeća.
sti in lokalni prebivalci zaradi različnih razlogov potovali
na severnem delu Istre od 19. stoletja dalje. Prikazali bo- U ovom prilogu želimo rasvijetliti kako su putnici, turisti
mo načine potovanja in tudi organizacijo teh potovanj, pri i lokalno stanovništvo od 19. stoljeća nadalje iz različitih
čemer se bomo posebej posvetili potovanjem, ki so imela razloga putovali sjevernim dijelom Istre. Prikazat ćemo
turistični značaj. Le-ta so pridobila pomen po tem, ko je načine putovanja, kao i organizaciju tih putovanja, pri če-
bil Portorož, zaradi naravnih danosti in iz njih izvedenih mu ćemo se posebno posvetiti putovanjima koja su imala
storitev ter dejavnosti, z državnim zakonom Ministrstva turistički značaj. Dobila su na značenju nakon što je Por-
za notranje zadeve dne 25. julija 1897 tudi uradno razgla- torož, zbog prirodnih bogatstava i iz njih izvedenih usluga
šen za zdraviliški kraj.13 i djelatnosti, državnim zakonom Ministarstva unutarnjih
poslova 25. srpnja 1897. službeno proglašen lječilištem13.
1. Potovanja v severni Istri do Velike vojne
1. Putovanja u sjevernoj Istri do Velikog rata
Razvoj turizma ob današnji slovenski obali je sledil razvo-
ju nekaterim prepoznavnim severnojadranskim destina- Razvoj turizma uz današnju slovensku obalu pratio je
cijam, npr. Opatiji, Gradežu, Malemu Lošinju.14 A kakor razvoj nekih prepoznatljivih sjevernojadranskih destina-
koli potniki na ladjah so bili v glavnem prebivalci mest ali cija, npr. Opatija, Grado, Mali Lošinj14. U svakom slučaju,
vasi iz notranjosti, ki so svoje pridelke vozili prodajati v putnici na brodovima su bili uglavnom stanovnici iz gra-
Trst. Turistov je bilo malo. V obdobju uveljavljanja Opatije dova ili sela iz unutrašnjosti, koji su svoje poljoprivredne
kot turistične destinacije (po letu 1840), pa so potniki na proizvode vozili na prodaju u Trst. Turista je bilo malo. U
ladjah v vse večjem številu potovali kot turisti in izletniki razdoblju razvoja Opatije kao turističke destinacije (nakon
(predvsem poleti). Z razglasitvijo Portoroža za klimatsko 1840. godine), putnici su kao turisti i izletnici putovali
zdravilišče je ta postal zanimiv tudi za obiske z ladjo, saj brodovima u sve su većem broju (prije svega ljeti). Nakon
je bilo tudi tam potniško pristanišče. Pozneje med obema što je Portorož proglašen klimatskim lječilištem, postao je
vojnama so bili izleti prava modna muha.15 Pred tem so zanimljiv i za posjete brodom, s obzirom na to da je tamo
donosne lokalne prevoze opravljali različni prevozniki, bila putnička luka. Kasnije, između dva rata, izleti su bili
pri čemer je treba izpostaviti predvsem naslednje:16 vrlo moderni15. Prije toga su profitabilne lokalne prijevoze
obavljali različiti prijevoznici, pri čemu je potrebno ista-
1. Pietro Viezzoli iz Pirana je bil prvi ladjar v Istri knuti prije svega sljedeće16:
(pozneje je posel podedoval sin Antonio), ki je leta
1874 kupil prvi parnik in ga poimenoval Piranese, 1. Pietro Viezzoli iz Pirana bio je prvi brodar u Istri
1876 pa je v Kopru zgradil parnik z imenom Istria- (kasnije je posao naslijedio sin Antonio), koji je 1874.
no, ki je vozil na liniji Piran – Izola – Trst; godine kupio prvi parobrod te ga nazvao Piranese, a
51
