Page 48 - Rezoničnik, Lidija, in Marcello Potocco, ur., 2016. Družbeni in politični procesi v sodobnih slovanskih kulturah, jezikih in literaturah ▪︎ Social and political processes in modern slavic cultures, languages and literatures. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 48
žbeni in politični procesi v sodobnih slovanskih kulturah, jezikih in literaturah 46 Tomislav Augustinčić (1992.) student je diplomskog studija antro­
pologije i etnologije i kulturne antropologije pri Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2015. završio iste studije na
preddiplomskoj razini. Predsjednik je Kluba studenata etnologi­
je i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, os­
nivač i glavni urednik studentskog časopisa Kazivač, te studentski
demonstrator pri Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.
Istraživački se bavi postsocijalizmom, društvenim sjećanjem, antro­
pologijom mjesta i prostora i antropologijom festivala, te je izlagao
radove na ove temu na međunarodnim simpozijima u Zagrebu. Or­
ganizira i moderira seriju tribina „Krnja književnost“ u sklopu pro­
grama „Književni budoar“ književnog kluba Booksa u Zagrebu.
Tomislav Augustinčić (1992) is currently doing his MA studies in An­
thropology and Ethnology and Cultural Anthropology at the Fac­
ulty of Humanities and Social Sciences at the University of Zagreb,
where he finished his BA studies in 2015. He is the president of
the Ethnology and Cultural Anthropology Students’ Club at the
Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb, founder and
Editor-in-Chief of the student journal Kazivač and Student-Assis­
tant at the Department of Ethnology and Cultural Anthropology
in Zagreb. His research focuses include postsocialism studies, so­
cial memory, anthropology of space and place and anthropology of
festivals, and he has presented papers on these subjects at interna­
tional symposia in Zagreb. He is organising and moderating a se­
ries of panels „Krnja književnost“ as part of „Književni budoar“ pro­
gramme of literary club Booksa in Zagreb.

Gledališče na robu
Rok Andres
Univerza v Novi Gorici / University in Nova Gorica
rokandres@gmail.com
Gledališka dejavnost v Trstu se je profesionalizirala v času ustano­
vitve Dramatičnega društva v letu 1902, bila nasilno prekinjena s
požigom Narodnega doma (1920) in ponovno vzpostavljena s kon­
cem leta 1945. Tržaško gledališče je ključno prispevalo k narod­
ni identiteti in tudi k razvoju uprizoritvenih praks. V članku bomo
obravnavali čas po drugi svetovni vojni, ki je prelomen v svoji este­
tiki in avtorskih pristopih. Uvrstitev v repertoar je oblika recepcije,
ki nam pokaže koliko je neko gledališče sodobno oz. kam je usmer­
   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53