Page 53 - Hrobat Virloget, Katja, ur. 2021. Mitska krajina: iz različnih perspektiv. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 53
Mitska krajina: razmisleki in smernice za Mitski park
Mitski krajolik: razmišljanja i smjernice za Mitski park
Članak razmatra nove aspekte u istraživanju mitskog krajolika na primjeru
zajedničke turističke destinacije Mitski park u Rodiku na Krasu i u Trebišću
kod Mošćeničke Drage. Prije bilo kakve analize očuvanja mitskog krajolika
potrebno je razumjeti način i uzrok očuvanja kolektivnog pamćenja u pros-
toru, što autorica u prvom dijelu prikazuje uglavnom na temelju rasprave
o materijalizaciji kršćanskog kolektivnog pamćenja u Svetoj zemlji (Hal-
bwachs 1971; 2001). Uz materijalni aspekt krajolika koji stvara privid vječ-
nog trajanja, važnu ulogu ima i slojevitost naslijeđa jer kroz ukorijenjenost
novih tradicija u stare, prve stječu autoritet i prisvajaju simbolično znače-
nje starije baštine. Pritom se postavlja pitanje različitih sustava vjerovanja
ili, prema Paulu Veynu (1998), programa stvarnosti koji se u prostoru mogu
nastavljati jedan na drugoga ili u njemu mogu koegzistirati. O tome svje-
doči kršćanska predaja Krasa u kojoj su kršćanskim apotropejskim znako-
vima pridodani i drugi, stariji znakovi (Čok 2015). Ova podvojenost vjero-
vanja može se protumačiti tvrdnjom da temelj vjerovanja nije uvjerenost,
već upravo ono suprotno, sumnja (Severi 2015), stoga svjedočimo brojnim
različitim fluidnim identitetima vjerovanja ovisno o kontekstu prostora i
vremena (Jordan 2003).
Analizirajući mitski krajolik Rodika i Trebišća, autorica si najprije postav-
lja pitanje što je to »nadnaravno« koje se tako često pojavljuje u narativnoj
tradiciji. To je ujedno jedno od pitanja u sklopu izložbe u Centru za posje-
titelje u Rodiku, koja prikazuje različite poglede na svijet ili, na engleskom,
»worldmakings« (van de Port, Birgit Meyer 2018, 2), od mitskog, znanstve-
nog do umjetničkog i pseudoznanstvenog. Ili je »nadnaravno« tek izmišljeni
koncept znanstvenog diskursa koji se ne podudara s konceptom ljudi (Men-
cej 2020)? Primjer »nadnaravnog« bića lintvera iz mjesta Jezero na Čuku još
jednom potvrđuje tezu da je Crkva svojom borbom protiv »nadnaravnih«
bića zapravo potvrdila njihovo postojanje, iako ih je službeno negirala i za-
branjivala vjerovanje u njih (Šešo 2016). Kršćanski obredi i narativna tradi-
cija lintvera iz Jezera vjerojatno upućuju na pretkršćanski kult stanovnika
arheološkog naselja Ajdovščina iznad Rodika, pri čemu o antropogenim ak-
tivnostima svjedoče i veliki vapnenački blokovi, neobični za pobrđe Brkina
koje je građeno od pješčenjaka i lapora. U kontekstu slavenske mitologije,
u demoniziranom mitskom biću s vrha mitske gore pune vode mogli bismo
prepoznati nebeskog Peruna, gromovnika koji stvara munje i oluje.
Analiza mitskog krajolika nastavlja se u mjestu Trebišća čiji naziv vjerojatno
potječe od staroslavenske riječi za žrtvu, »treba«, a smješteno je ispod brda
nazvanog po staroslavenskom nebeskom gromovniku. U špiljama ispod Pe-
runa identificirano je mjesto Velesa, boga podzemlja i stočarstva i nekoliko
mogućnosti povezivanja u takozvanom mitskom trokutu s drevnom slaven-
skom ženskom božicom Mokoš ili Babom (Katičić 2008, 305–312; Belaj in Be-
53
Mitski krajolik: razmišljanja i smjernice za Mitski park
Članak razmatra nove aspekte u istraživanju mitskog krajolika na primjeru
zajedničke turističke destinacije Mitski park u Rodiku na Krasu i u Trebišću
kod Mošćeničke Drage. Prije bilo kakve analize očuvanja mitskog krajolika
potrebno je razumjeti način i uzrok očuvanja kolektivnog pamćenja u pros-
toru, što autorica u prvom dijelu prikazuje uglavnom na temelju rasprave
o materijalizaciji kršćanskog kolektivnog pamćenja u Svetoj zemlji (Hal-
bwachs 1971; 2001). Uz materijalni aspekt krajolika koji stvara privid vječ-
nog trajanja, važnu ulogu ima i slojevitost naslijeđa jer kroz ukorijenjenost
novih tradicija u stare, prve stječu autoritet i prisvajaju simbolično znače-
nje starije baštine. Pritom se postavlja pitanje različitih sustava vjerovanja
ili, prema Paulu Veynu (1998), programa stvarnosti koji se u prostoru mogu
nastavljati jedan na drugoga ili u njemu mogu koegzistirati. O tome svje-
doči kršćanska predaja Krasa u kojoj su kršćanskim apotropejskim znako-
vima pridodani i drugi, stariji znakovi (Čok 2015). Ova podvojenost vjero-
vanja može se protumačiti tvrdnjom da temelj vjerovanja nije uvjerenost,
već upravo ono suprotno, sumnja (Severi 2015), stoga svjedočimo brojnim
različitim fluidnim identitetima vjerovanja ovisno o kontekstu prostora i
vremena (Jordan 2003).
Analizirajući mitski krajolik Rodika i Trebišća, autorica si najprije postav-
lja pitanje što je to »nadnaravno« koje se tako često pojavljuje u narativnoj
tradiciji. To je ujedno jedno od pitanja u sklopu izložbe u Centru za posje-
titelje u Rodiku, koja prikazuje različite poglede na svijet ili, na engleskom,
»worldmakings« (van de Port, Birgit Meyer 2018, 2), od mitskog, znanstve-
nog do umjetničkog i pseudoznanstvenog. Ili je »nadnaravno« tek izmišljeni
koncept znanstvenog diskursa koji se ne podudara s konceptom ljudi (Men-
cej 2020)? Primjer »nadnaravnog« bića lintvera iz mjesta Jezero na Čuku još
jednom potvrđuje tezu da je Crkva svojom borbom protiv »nadnaravnih«
bića zapravo potvrdila njihovo postojanje, iako ih je službeno negirala i za-
branjivala vjerovanje u njih (Šešo 2016). Kršćanski obredi i narativna tradi-
cija lintvera iz Jezera vjerojatno upućuju na pretkršćanski kult stanovnika
arheološkog naselja Ajdovščina iznad Rodika, pri čemu o antropogenim ak-
tivnostima svjedoče i veliki vapnenački blokovi, neobični za pobrđe Brkina
koje je građeno od pješčenjaka i lapora. U kontekstu slavenske mitologije,
u demoniziranom mitskom biću s vrha mitske gore pune vode mogli bismo
prepoznati nebeskog Peruna, gromovnika koji stvara munje i oluje.
Analiza mitskog krajolika nastavlja se u mjestu Trebišća čiji naziv vjerojatno
potječe od staroslavenske riječi za žrtvu, »treba«, a smješteno je ispod brda
nazvanog po staroslavenskom nebeskom gromovniku. U špiljama ispod Pe-
runa identificirano je mjesto Velesa, boga podzemlja i stočarstva i nekoliko
mogućnosti povezivanja u takozvanom mitskom trokutu s drevnom slaven-
skom ženskom božicom Mokoš ili Babom (Katičić 2008, 305–312; Belaj in Be-
53
