Page 245 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 245
omene
1 Turističko prehrambeno ugostiteljstvo predstavlja preduvjet za turizam, dok neturističko proizlazi iz potrošnje lokalnog stanov-
ništva.
2 Kulinarstvo označava znanje pripreme i ponude jela, kao i kulinarske vještine. Izraz je uži od riječi gastronomija, koja uključuje
takvu hranu i piće. Izraz gastronomija u prilogu označava kulturu prehrambenih načina i običaja u različitim razdobljima povije-
snog razvoja.
3 Prije otkrića Amerike (prije 1492. godine).
4 Nakon otkrića Amerike.
5 Tradicionalne istarske namirnice prikazane su i na znamenitim freskama u crkvici sv. Trojice u Hrastovljama iz 1490. godine.
6 Alberto Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji: Istrska kuhinja od A – Ž (Kmečki glas, 2011).
7 Tradicionalna istarska pinca.
8 „Osmice“ su se očuvale i na svim vinorodnim područjima Primorske. Pravo na „osmicu“ potječe iz vremena cara Karla V.
Habsburškoga (16. stoljeće).
9 Zanimljivo je da se do polovice 20. stoljeća u Istri nije slavio doček Nove godine. Tek je kasnije doček Nove godine, i u seoskim
gostionicama uz jelo i piće, postao dio narodnog folklora.
10 Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji.
11 Pucer, A. , Portorož-100 let organiziranega turizma v Portorožu. Katalog k razstavi Pokrajinskega arhiva Koper 1985. (Kopar:
Pokrajinski arhiv, 2010).
12 „SI PAK PI 9 Statuti Pirana 1307“.
13 Pucer (2011) navodi da je to najvjerojatnije bila igra slična šahu.
14 Marjan Rožac i Alberto Pucer, Piranske notarske pergamentne listine: Predmletačko razdoblje 1173. -1283. 1. dio (Kopar:
Pokrajinski arhiv, 2010).
15 Sažetak sadržaja isprave iz 1173. godine: Akvilejski patrijarh Voldoricus darovao je samostanu u Beligni, opatu Richerusu i
njegovim nasljednicima posjed kod Pirana u Istri. Patrijarh je za sebe i svoje nasljednike osigurao pristojan prijem i zbrinjavanje u
hospiciju (smještaj i hranu), u slučaju da ikada dođe u te krajeve.
16 Pucer, A. , Portorož – 100 let organiziranega turizma v Portorožu. Katalog k razstavi Pokrajinskega arhiva Koper 1985.
17 Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji.
18 Vanda Bezek, Analitični inventar fonda občine Izola. 2. Obdobje od 1849-1900. (Kopar: Pokrajinski arhiv Kopar, 1979).
19 ONO Piran, „Kratek oris razvoja turistične dejavnosti v občini Piran“ (Občinski ljudski odbor Piran, 1958. ), Osobni fond
Tomija Brezovca.
20 Alja Brglez, Mateja Gale, Polona Pagon, in Jurij Auer. Portorož. Zgodovina turizma in Hotela Palace. (Ljubljana: Inštitut za
civilizacijo in kulturo, 2005).
21 Ivan Blažević, Povijest Turizma Istre i Kvarnera (Opatija: IRO Otokar Keršovani, 1987).
22 Hrvatska i Slovenija 1880. godine u prehrambenim su ugostiteljskim objektima (krčmama, gostionicama i kavanama) zapošlja-
vale 3.923 radnika (2.616 muškaraca i 1.307 žena).
23 Prevladavajuća je gospodarska djelatnost bila ribolov.
24 U Kopru su bila tri, a u Piranu četiri.
25 Blažević, Povijest Turizma Istre i Kvarnera.
26 Popis (listu) prehrambenih ugostiteljskih objekata nismo pronašli.
27 „SI PAK KP 7, t. e. 39, a. e. 2198. Seznam obrtnikov v Kopru, Koper, 1854. “
28 „AST, ATTI GENERALI VOL. III, t. e. 2254, a. e. 1083, Sprememba statuta za gostilničarje in točaje, Trst, 9. 10. 1906, 9.
oktober 1906“.

245
   240   241   242   243   244   245   246   247   248   249   250