Page 245 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 245
omene
1 Turističko prehrambeno ugostiteljstvo predstavlja preduvjet za turizam, dok neturističko proizlazi iz potrošnje lokalnog stanov-
ništva.
2 Kulinarstvo označava znanje pripreme i ponude jela, kao i kulinarske vještine. Izraz je uži od riječi gastronomija, koja uključuje
takvu hranu i piće. Izraz gastronomija u prilogu označava kulturu prehrambenih načina i običaja u različitim razdobljima povije-
snog razvoja.
3 Prije otkrića Amerike (prije 1492. godine).
4 Nakon otkrića Amerike.
5 Tradicionalne istarske namirnice prikazane su i na znamenitim freskama u crkvici sv. Trojice u Hrastovljama iz 1490. godine.
6 Alberto Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji: Istrska kuhinja od A – Ž (Kmečki glas, 2011).
7 Tradicionalna istarska pinca.
8 „Osmice“ su se očuvale i na svim vinorodnim područjima Primorske. Pravo na „osmicu“ potječe iz vremena cara Karla V.
Habsburškoga (16. stoljeće).
9 Zanimljivo je da se do polovice 20. stoljeća u Istri nije slavio doček Nove godine. Tek je kasnije doček Nove godine, i u seoskim
gostionicama uz jelo i piće, postao dio narodnog folklora.
10 Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji.
11 Pucer, A. , Portorož-100 let organiziranega turizma v Portorožu. Katalog k razstavi Pokrajinskega arhiva Koper 1985. (Kopar:
Pokrajinski arhiv, 2010).
12 „SI PAK PI 9 Statuti Pirana 1307“.
13 Pucer (2011) navodi da je to najvjerojatnije bila igra slična šahu.
14 Marjan Rožac i Alberto Pucer, Piranske notarske pergamentne listine: Predmletačko razdoblje 1173. -1283. 1. dio (Kopar:
Pokrajinski arhiv, 2010).
15 Sažetak sadržaja isprave iz 1173. godine: Akvilejski patrijarh Voldoricus darovao je samostanu u Beligni, opatu Richerusu i
njegovim nasljednicima posjed kod Pirana u Istri. Patrijarh je za sebe i svoje nasljednike osigurao pristojan prijem i zbrinjavanje u
hospiciju (smještaj i hranu), u slučaju da ikada dođe u te krajeve.
16 Pucer, A. , Portorož – 100 let organiziranega turizma v Portorožu. Katalog k razstavi Pokrajinskega arhiva Koper 1985.
17 Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji.
18 Vanda Bezek, Analitični inventar fonda občine Izola. 2. Obdobje od 1849-1900. (Kopar: Pokrajinski arhiv Kopar, 1979).
19 ONO Piran, „Kratek oris razvoja turistične dejavnosti v občini Piran“ (Občinski ljudski odbor Piran, 1958. ), Osobni fond
Tomija Brezovca.
20 Alja Brglez, Mateja Gale, Polona Pagon, in Jurij Auer. Portorož. Zgodovina turizma in Hotela Palace. (Ljubljana: Inštitut za
civilizacijo in kulturo, 2005).
21 Ivan Blažević, Povijest Turizma Istre i Kvarnera (Opatija: IRO Otokar Keršovani, 1987).
22 Hrvatska i Slovenija 1880. godine u prehrambenim su ugostiteljskim objektima (krčmama, gostionicama i kavanama) zapošlja-
vale 3.923 radnika (2.616 muškaraca i 1.307 žena).
23 Prevladavajuća je gospodarska djelatnost bila ribolov.
24 U Kopru su bila tri, a u Piranu četiri.
25 Blažević, Povijest Turizma Istre i Kvarnera.
26 Popis (listu) prehrambenih ugostiteljskih objekata nismo pronašli.
27 „SI PAK KP 7, t. e. 39, a. e. 2198. Seznam obrtnikov v Kopru, Koper, 1854. “
28 „AST, ATTI GENERALI VOL. III, t. e. 2254, a. e. 1083, Sprememba statuta za gostilničarje in točaje, Trst, 9. 10. 1906, 9.
oktober 1906“.
245
1 Turističko prehrambeno ugostiteljstvo predstavlja preduvjet za turizam, dok neturističko proizlazi iz potrošnje lokalnog stanov-
ništva.
2 Kulinarstvo označava znanje pripreme i ponude jela, kao i kulinarske vještine. Izraz je uži od riječi gastronomija, koja uključuje
takvu hranu i piće. Izraz gastronomija u prilogu označava kulturu prehrambenih načina i običaja u različitim razdobljima povije-
snog razvoja.
3 Prije otkrića Amerike (prije 1492. godine).
4 Nakon otkrića Amerike.
5 Tradicionalne istarske namirnice prikazane su i na znamenitim freskama u crkvici sv. Trojice u Hrastovljama iz 1490. godine.
6 Alberto Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji: Istrska kuhinja od A – Ž (Kmečki glas, 2011).
7 Tradicionalna istarska pinca.
8 „Osmice“ su se očuvale i na svim vinorodnim područjima Primorske. Pravo na „osmicu“ potječe iz vremena cara Karla V.
Habsburškoga (16. stoljeće).
9 Zanimljivo je da se do polovice 20. stoljeća u Istri nije slavio doček Nove godine. Tek je kasnije doček Nove godine, i u seoskim
gostionicama uz jelo i piće, postao dio narodnog folklora.
10 Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji.
11 Pucer, A. , Portorož-100 let organiziranega turizma v Portorožu. Katalog k razstavi Pokrajinskega arhiva Koper 1985. (Kopar:
Pokrajinski arhiv, 2010).
12 „SI PAK PI 9 Statuti Pirana 1307“.
13 Pucer (2011) navodi da je to najvjerojatnije bila igra slična šahu.
14 Marjan Rožac i Alberto Pucer, Piranske notarske pergamentne listine: Predmletačko razdoblje 1173. -1283. 1. dio (Kopar:
Pokrajinski arhiv, 2010).
15 Sažetak sadržaja isprave iz 1173. godine: Akvilejski patrijarh Voldoricus darovao je samostanu u Beligni, opatu Richerusu i
njegovim nasljednicima posjed kod Pirana u Istri. Patrijarh je za sebe i svoje nasljednike osigurao pristojan prijem i zbrinjavanje u
hospiciju (smještaj i hranu), u slučaju da ikada dođe u te krajeve.
16 Pucer, A. , Portorož – 100 let organiziranega turizma v Portorožu. Katalog k razstavi Pokrajinskega arhiva Koper 1985.
17 Pucer, Ko zadiši po Istrski kuhinji.
18 Vanda Bezek, Analitični inventar fonda občine Izola. 2. Obdobje od 1849-1900. (Kopar: Pokrajinski arhiv Kopar, 1979).
19 ONO Piran, „Kratek oris razvoja turistične dejavnosti v občini Piran“ (Občinski ljudski odbor Piran, 1958. ), Osobni fond
Tomija Brezovca.
20 Alja Brglez, Mateja Gale, Polona Pagon, in Jurij Auer. Portorož. Zgodovina turizma in Hotela Palace. (Ljubljana: Inštitut za
civilizacijo in kulturo, 2005).
21 Ivan Blažević, Povijest Turizma Istre i Kvarnera (Opatija: IRO Otokar Keršovani, 1987).
22 Hrvatska i Slovenija 1880. godine u prehrambenim su ugostiteljskim objektima (krčmama, gostionicama i kavanama) zapošlja-
vale 3.923 radnika (2.616 muškaraca i 1.307 žena).
23 Prevladavajuća je gospodarska djelatnost bila ribolov.
24 U Kopru su bila tri, a u Piranu četiri.
25 Blažević, Povijest Turizma Istre i Kvarnera.
26 Popis (listu) prehrambenih ugostiteljskih objekata nismo pronašli.
27 „SI PAK KP 7, t. e. 39, a. e. 2198. Seznam obrtnikov v Kopru, Koper, 1854. “
28 „AST, ATTI GENERALI VOL. III, t. e. 2254, a. e. 1083, Sprememba statuta za gostilničarje in točaje, Trst, 9. 10. 1906, 9.
oktober 1906“.
245