Page 235 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 235
Grafa 5 je razvidno, da se je število PGO na območju Grafikon 5 prikazuje konstantni rast broja PUO-ova na
treh obalnih občin do leta 2011 konstantno povečevalo, području triju obalnih općina do 2011. godine, nakon če-
nakar je opazen upad števila le-teh. Predvidevamo, da je ga se može primijetiti pad njihova broja. Predviđamo da
upad trenda predvsem posledica ekonomske recesije. Do- je pad trenda prije svega posljedica ekonomske recesije.
datno težavo predstavlja slaba ekonomska situacija tako Dodatni problem predstavlja loša ekonomska situacija u
v Sloveniji kot v sosednji Italiji, saj je bila v preteklosti Sloveniji, kao i u susjednoj Italiji, s obzirom na to da je u
večina gostov v obalnih prehrambnih obratih italijan- prošlosti većina gostiju u obalnim prehrambenim objek-
ske narodnosti. K lažjemu razumevanju delovanja trga tima bila talijanske nacionalnosti. Lakšem razumijevanju
prehrambnega gostinstva je pripomogel porast števila djelovanja tržišta prehrambenog ugostiteljstva pripomo-
znanstvenih raziskav s področja prehrambnega gostinstva gao je porast broja znanstvenih istraživanja iz područja
v zadnjem desetletju.196 Iz raziskav197 je razvidno, da je prehrambenog ugostiteljstva u zadnjem desetljeću196. Iz
večina prehrambnih gostinskih obratov na slovenski obali istraživanja197 je evidentno da je većina prehrambenih
v lasti gostincev, ki z njimi tudi upravljajo. Velikih med- ugostiteljskih objekata na slovenskoj obali u vlasništvu
narodnih korporacij, ki delujejo po sistemu franšizinga, je ugostitelja, koji njima i upravljaju. Velikih međunarodnih
na Obali zelo malo (npr. McDonalds v Kopru). Poudariti korporacija, koje djeluju po sistemu franšiza, na obali
velja nekatera relevantna dejstva, ki izhajajo iz omenje- je vrlo malo (npr. McDonald's u Kopru). Valja naglasiti
nih raziskav in odražajo trenutno stanje v prehrambnem neke relevantne činjenice koje proizlaze iz navedenih
gostinstvu: deficitarnost gostinskih poklicev, slaba moti- istraživanja i odražavaju trenutačno stanje u prehrambe-
vacija zaposlenih, slabo plačilo osebja, sezonska nihanja nom ugostiteljstvu: deficitarnost ugostiteljskih profesija,
zaposlenosti, visok delež delovne sile predstavljajo nekva- slaba motivacija zaposlenih, niske plaće osoblja, sezonske
lificirani študentje in dijaki, majhna specializacija ponud- oscilacije zaposlenosti, velik udio radne snage predstav-
be, majhna vključenost slovenskih tradicionalnih jedi v ljaju nekvalificirani studenti i đaci, niska specijalizacija
ponudbo PGO, stroga higienska pravila (HACCP), slaba ponude, niska uključenost slovenskih tradicionalnih jela u
povezanost ponudnikov gostinskih storitev, premajhen ponudu PUO-ova, stroga pravila higijene (HACCP), loša
poudarek na zaščitenem geografskem poreklu, nizke cene povezanost ponuditelja ugostiteljskih usluga, premalen
gostinskih storitev. Pereč problem na področju razvoja ga- naglasak na zaštićenom geografskom podrijetlu, niske
stronomije predstavlja zapuščina tranzicije in nepregledne cijene ugostiteljskih usluga. Gorući problem u području
privatizacije po osamosvojitvi, saj je veliko število hotel- razvoja gastronomije predstavlja ostavština tranzicije i
skih hiš v slabi finančni situaciji, kar posledično vpliva na nepregledne privatizacije nakon osamostaljenja, jer je
razvoj hotelske ponudbe (predvsem razvoj gastronomije v veliki broj hotelskih kuća u lošoj financijskoj situaciji, što
hotelih) ter razvoj destinacije, ki se odraža v strukturi in posljedično utječe na razvoj hotelske ponude (prije svega
kupni moči turistov. Ugotavljamo, da na slovenski obali na razvoj gastronomije u hotelima) te razvoj destinacije
še vedno prevladuje gastronomska moda hitrega prehra- koji se odražava u strukturi i kupovnoj moći turista.
njevanja, saj so PGO, ki nudijo malice, testenine, pico in Utvrđujemo da na slovenskoj obali još uvijek prevladava
kavo povsod močno razširjeni. gastronomska moda brze prehrane, budući da su PUO-ovi
koji nude marende, tjestenine, pizzu i kavu posvuda vrlo
rašireni.
235
treh obalnih občin do leta 2011 konstantno povečevalo, području triju obalnih općina do 2011. godine, nakon če-
nakar je opazen upad števila le-teh. Predvidevamo, da je ga se može primijetiti pad njihova broja. Predviđamo da
upad trenda predvsem posledica ekonomske recesije. Do- je pad trenda prije svega posljedica ekonomske recesije.
datno težavo predstavlja slaba ekonomska situacija tako Dodatni problem predstavlja loša ekonomska situacija u
v Sloveniji kot v sosednji Italiji, saj je bila v preteklosti Sloveniji, kao i u susjednoj Italiji, s obzirom na to da je u
večina gostov v obalnih prehrambnih obratih italijan- prošlosti većina gostiju u obalnim prehrambenim objek-
ske narodnosti. K lažjemu razumevanju delovanja trga tima bila talijanske nacionalnosti. Lakšem razumijevanju
prehrambnega gostinstva je pripomogel porast števila djelovanja tržišta prehrambenog ugostiteljstva pripomo-
znanstvenih raziskav s področja prehrambnega gostinstva gao je porast broja znanstvenih istraživanja iz područja
v zadnjem desetletju.196 Iz raziskav197 je razvidno, da je prehrambenog ugostiteljstva u zadnjem desetljeću196. Iz
večina prehrambnih gostinskih obratov na slovenski obali istraživanja197 je evidentno da je većina prehrambenih
v lasti gostincev, ki z njimi tudi upravljajo. Velikih med- ugostiteljskih objekata na slovenskoj obali u vlasništvu
narodnih korporacij, ki delujejo po sistemu franšizinga, je ugostitelja, koji njima i upravljaju. Velikih međunarodnih
na Obali zelo malo (npr. McDonalds v Kopru). Poudariti korporacija, koje djeluju po sistemu franšiza, na obali
velja nekatera relevantna dejstva, ki izhajajo iz omenje- je vrlo malo (npr. McDonald's u Kopru). Valja naglasiti
nih raziskav in odražajo trenutno stanje v prehrambnem neke relevantne činjenice koje proizlaze iz navedenih
gostinstvu: deficitarnost gostinskih poklicev, slaba moti- istraživanja i odražavaju trenutačno stanje u prehrambe-
vacija zaposlenih, slabo plačilo osebja, sezonska nihanja nom ugostiteljstvu: deficitarnost ugostiteljskih profesija,
zaposlenosti, visok delež delovne sile predstavljajo nekva- slaba motivacija zaposlenih, niske plaće osoblja, sezonske
lificirani študentje in dijaki, majhna specializacija ponud- oscilacije zaposlenosti, velik udio radne snage predstav-
be, majhna vključenost slovenskih tradicionalnih jedi v ljaju nekvalificirani studenti i đaci, niska specijalizacija
ponudbo PGO, stroga higienska pravila (HACCP), slaba ponude, niska uključenost slovenskih tradicionalnih jela u
povezanost ponudnikov gostinskih storitev, premajhen ponudu PUO-ova, stroga pravila higijene (HACCP), loša
poudarek na zaščitenem geografskem poreklu, nizke cene povezanost ponuditelja ugostiteljskih usluga, premalen
gostinskih storitev. Pereč problem na področju razvoja ga- naglasak na zaštićenom geografskom podrijetlu, niske
stronomije predstavlja zapuščina tranzicije in nepregledne cijene ugostiteljskih usluga. Gorući problem u području
privatizacije po osamosvojitvi, saj je veliko število hotel- razvoja gastronomije predstavlja ostavština tranzicije i
skih hiš v slabi finančni situaciji, kar posledično vpliva na nepregledne privatizacije nakon osamostaljenja, jer je
razvoj hotelske ponudbe (predvsem razvoj gastronomije v veliki broj hotelskih kuća u lošoj financijskoj situaciji, što
hotelih) ter razvoj destinacije, ki se odraža v strukturi in posljedično utječe na razvoj hotelske ponude (prije svega
kupni moči turistov. Ugotavljamo, da na slovenski obali na razvoj gastronomije u hotelima) te razvoj destinacije
še vedno prevladuje gastronomska moda hitrega prehra- koji se odražava u strukturi i kupovnoj moći turista.
njevanja, saj so PGO, ki nudijo malice, testenine, pico in Utvrđujemo da na slovenskoj obali još uvijek prevladava
kavo povsod močno razširjeni. gastronomska moda brze prehrane, budući da su PUO-ovi
koji nude marende, tjestenine, pizzu i kavu posvuda vrlo
rašireni.
235
