Page 270 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 270
Gastronomska ponudba v obdobju med obema voj- 3. Gastronomska ponuda u razdoblju između dva
nama svjetska rata
Za obdobje med obema vojnama je značilno stagniranje Razdoblje između dva svjetska rata karakterizira stagna-
turističnega gibanja, s tem pa tudi gastronomske ponudbe. cija turističkih kretanja pa time i gastronomske ponude.
To je bilo obdobje, ko je bil istrski polotok pod vladavino Ovo je razdoblje vladavine Kraljevine Italije na prosto-
Kaljevine Italije. V skladu s tem so bili tudi jedilniki rima istarskog poluotoka pa tako nailazimo na jelovnike
pisani v italijanskem jeziku in vsa ponudba prilagojena koji su pisani na talijanskom jeziku, ali i ponudu koja se
italijanskim gostom. Na vinski karti znane kavarne Gran prilagođavala novim turistima. Na listi vina iz poznate
caffe Quarnero iz Opatije37 naletimo na pretežno italijan- kavane Gran caffe Quarnero iz Opatije37 nailazimo na
ska vina (bela in rdeča) iz različnih italijanskih pokrajin. pretežito talijanska vina (bijela i crvena) iz različitih po-
Bogat je bil seznam s t. i. vini esteri (vina, ki po poreklu krajina Italije. Bogata je lista tzv. vini esteri (vina koja
niso bila iz Italije, največ jih je bilo iz Francije), s penečimi su podrijetlom izvan Italije; ponajviše vina iz Francuske),
in desertnimi vini ter likerji, konjaki, viskiji ter s štirimi pjenušavih, desertnih vina te likera, konjaka, viskija i če-
vrstami mineralne vode. Za razliko od avstrijskih časov, tiri vrste talijanske mineralne vode. Za razliku od austrij-
ko so pivo (različnih proizvajalcev) oglaševali v številnih skog doba kad se pivo (različitih proizvođača) oglašavalo
oglasih, pa na tej karti ponujajo le svetlo in temno pivo u mnogim oglasima, u ovoj karti pronalazimo da se nudi
(brez naziva). Italijani so namreč znani kot ljubitelji vina samo svijetlo i tamno (nema naziva piva) jer Talijani su
in ne piva (kot Avstrijci in Nemci). ipak poznatiji kao ljubitelji vina, a ne piva (kao Austrijan-
ci i Nijemci).
Tudi v obdobju med obema vojnama se je gastronomska
ponudba prilagajala turistom, ki so bivali na istrskem U svakom razdoblju, pa tako i u razdoblju između dva
polotoku. Gostinski obrati so npr. prilagajali svoj dnevni svjetska rata, gastronomska ponuda se prilagođavala turi-
meni gostom in tako so bili ob koncu avgusta in na stima koji su boravili na istarskom poluotoku, npr. ugosti-
začetku septembra leta 1920 na Brionih mali namizni teljski objekti prilagođavaju dnevni meni svojim gostima
jedilniki napisani v francoskem jeziku.38 V tridesetih letih pa tako pronalazimo da su krajem kolovoza i početkom
20. stoletja se iz jedilnikov opatijskih restavracij hotelov rujna 1920. godine na Brijunima mali stolni jelovnici pi-
Atlantica (1931) in Quisisana (1937)39 lahko vidi, da ne sani na francuskom jeziku38. Tridesetih godina 20. st. na
vsebujejo nobene tradicionalne jedi, ki se pripravlja na jelovnicima opatijskih restorana hotela Atlantica (1931.)
tem liburnijskem območju, ter da je ponudba prilagojena i Quisisana (1937.)39 uočava se da nema tradicionalnih
turistom, ki bivajo v namestitvenih obratih. jela koja se pripremaju na liburnijskom području te da je
ponuda prilagođena turistima koji borave u smještajnim
Restavracije so pogosto tudi spreminjale svoja imena iz objektima.
nemškega v italijanski jezik. V Lovranu so bile v dvajsetih
letih naslednje restavracije:40 Audace, Città di Vienna, Restorani također mijenjaju često imena iz njemačkog u
Città di Fiume, Schubert, Torre bella vista, Principessa, talijanski jezik. U Lovranu 20-ih godina postoje sljede-
zatem gostilne lastnikov: Bettestin Vincenzo, Celestina ći restorani40: Audace, Città di Vienna, Città di Fiume,
Zachei, Tratar Maria, Gasparinich Giuseppe, Cech Nic- Schubert, Torre bella vista, Principessa, zatim gostionice
colo (v Iki), Minach Antonio (v Iki), Sandai Francesco, vlasnika: Bettestin Vincenzo, Celestina Zachei, Tratar
Sirotgnak Antonio, Gedrisco Andrea (v Medveji) in Mali- Maria, Gasparinich Giuseppe, Cech Niccolo (u Iki),
narich Maria (v Medveji). V tridesetih letih 20. st. je hotel Minach Antonio (u Iki), Sandai Francesco, Sirotgnak
Armanda, v lasti F. Nagela iz Mošćeničke Drage, svojim Antonio, Gedrisco Andrea (u Medveji) i Malinarich Ma-
270
nama svjetska rata
Za obdobje med obema vojnama je značilno stagniranje Razdoblje između dva svjetska rata karakterizira stagna-
turističnega gibanja, s tem pa tudi gastronomske ponudbe. cija turističkih kretanja pa time i gastronomske ponude.
To je bilo obdobje, ko je bil istrski polotok pod vladavino Ovo je razdoblje vladavine Kraljevine Italije na prosto-
Kaljevine Italije. V skladu s tem so bili tudi jedilniki rima istarskog poluotoka pa tako nailazimo na jelovnike
pisani v italijanskem jeziku in vsa ponudba prilagojena koji su pisani na talijanskom jeziku, ali i ponudu koja se
italijanskim gostom. Na vinski karti znane kavarne Gran prilagođavala novim turistima. Na listi vina iz poznate
caffe Quarnero iz Opatije37 naletimo na pretežno italijan- kavane Gran caffe Quarnero iz Opatije37 nailazimo na
ska vina (bela in rdeča) iz različnih italijanskih pokrajin. pretežito talijanska vina (bijela i crvena) iz različitih po-
Bogat je bil seznam s t. i. vini esteri (vina, ki po poreklu krajina Italije. Bogata je lista tzv. vini esteri (vina koja
niso bila iz Italije, največ jih je bilo iz Francije), s penečimi su podrijetlom izvan Italije; ponajviše vina iz Francuske),
in desertnimi vini ter likerji, konjaki, viskiji ter s štirimi pjenušavih, desertnih vina te likera, konjaka, viskija i če-
vrstami mineralne vode. Za razliko od avstrijskih časov, tiri vrste talijanske mineralne vode. Za razliku od austrij-
ko so pivo (različnih proizvajalcev) oglaševali v številnih skog doba kad se pivo (različitih proizvođača) oglašavalo
oglasih, pa na tej karti ponujajo le svetlo in temno pivo u mnogim oglasima, u ovoj karti pronalazimo da se nudi
(brez naziva). Italijani so namreč znani kot ljubitelji vina samo svijetlo i tamno (nema naziva piva) jer Talijani su
in ne piva (kot Avstrijci in Nemci). ipak poznatiji kao ljubitelji vina, a ne piva (kao Austrijan-
ci i Nijemci).
Tudi v obdobju med obema vojnama se je gastronomska
ponudba prilagajala turistom, ki so bivali na istrskem U svakom razdoblju, pa tako i u razdoblju između dva
polotoku. Gostinski obrati so npr. prilagajali svoj dnevni svjetska rata, gastronomska ponuda se prilagođavala turi-
meni gostom in tako so bili ob koncu avgusta in na stima koji su boravili na istarskom poluotoku, npr. ugosti-
začetku septembra leta 1920 na Brionih mali namizni teljski objekti prilagođavaju dnevni meni svojim gostima
jedilniki napisani v francoskem jeziku.38 V tridesetih letih pa tako pronalazimo da su krajem kolovoza i početkom
20. stoletja se iz jedilnikov opatijskih restavracij hotelov rujna 1920. godine na Brijunima mali stolni jelovnici pi-
Atlantica (1931) in Quisisana (1937)39 lahko vidi, da ne sani na francuskom jeziku38. Tridesetih godina 20. st. na
vsebujejo nobene tradicionalne jedi, ki se pripravlja na jelovnicima opatijskih restorana hotela Atlantica (1931.)
tem liburnijskem območju, ter da je ponudba prilagojena i Quisisana (1937.)39 uočava se da nema tradicionalnih
turistom, ki bivajo v namestitvenih obratih. jela koja se pripremaju na liburnijskom području te da je
ponuda prilagođena turistima koji borave u smještajnim
Restavracije so pogosto tudi spreminjale svoja imena iz objektima.
nemškega v italijanski jezik. V Lovranu so bile v dvajsetih
letih naslednje restavracije:40 Audace, Città di Vienna, Restorani također mijenjaju često imena iz njemačkog u
Città di Fiume, Schubert, Torre bella vista, Principessa, talijanski jezik. U Lovranu 20-ih godina postoje sljede-
zatem gostilne lastnikov: Bettestin Vincenzo, Celestina ći restorani40: Audace, Città di Vienna, Città di Fiume,
Zachei, Tratar Maria, Gasparinich Giuseppe, Cech Nic- Schubert, Torre bella vista, Principessa, zatim gostionice
colo (v Iki), Minach Antonio (v Iki), Sandai Francesco, vlasnika: Bettestin Vincenzo, Celestina Zachei, Tratar
Sirotgnak Antonio, Gedrisco Andrea (v Medveji) in Mali- Maria, Gasparinich Giuseppe, Cech Niccolo (u Iki),
narich Maria (v Medveji). V tridesetih letih 20. st. je hotel Minach Antonio (u Iki), Sandai Francesco, Sirotgnak
Armanda, v lasti F. Nagela iz Mošćeničke Drage, svojim Antonio, Gedrisco Andrea (u Medveji) i Malinarich Ma-
270
